Tech & Rights

Političke elite na meti najvećih prosvjeda u Rumunjskoj u proteklih 25 godina

Nakon što su u požaru u noćnom klubu u Bukureštu poginuli deseci ljudi, 70.000 prosvjednika izašlo je na ulice diljem Rumunjske buneći se protiv korumpiranosti političkih elita.

by Dollores Benezic
Image: Mihnea Ciulei - Flickr/CC content

Već više od tjedan dana Rumunjska prolazi kroz najgore društveno-političke nemire u proteklih 25 godina. Ljudi bijesne zbog korumpiranosti i ravnodušnosti političke elite.

Dva smrtonosna incidenta

Prvi incident koji je izazvao pobunu bila je smrt policajca, koji se na motoru u Bukureštu vozio brže od 100 kilometara na sat kako bi raščistio promet za konvoj Gabriela Oprea, ministra unutarnjih poslova. Policajac je upao u jamu i umro 21. listopada. Incident je doveo do usijane rasprave oko legalnosti konvoja, na koji ministar, prema zakonu, nije imao pravo. Ministar Oprea odbio je preuzeti odgovornost ili odstupiti.

Zatim je 30. listopada u noćnom klubu Colectiv u Bukureštu nakon rock koncerta izbio požar u kojem je, do ovog ponedjeljka, poginulo 45 ljudi, dok ih je 150 ozlijeđeno. Njih 80 (mladi ljudi od 25 do 35 godina te četiri maloljetnika u dobi od 15 godina) još je uvijek u kritičnom stanju u 11 bolnica u Bukureštu.

Tragedija je razljutila javnost, tim više jer su vlasti odbile preuzeti bilo kakvu odgovornost. Gradske vlasti dozvolile su klubu rad, iako performans te noći, koji je uključivao vatromet, nije imao odobrenje od vatrogasnih dužnosnika.

Pontina ostavka

Nakon tri dana žalosti, koje je proglasila vlada, Rumunji su 3. studenog izašli na ulice. Više od 25.000 ljudi prosvjedovalo je ispred vladinih zgrada, tražeći ostavku vlade i gradonačelnika, koji je dao dozvolu klubu.

Dsc01615

Narednog dana, premijer Victor Ponta objavio je ostavku kabineta, a dan kasnije prosvjednici su izašli na ulice u još većem broju, tražeći pravu akciju u borbi s korupcijom te promjenu cijele političke vrhuške. U srijedu, 4. studenog, više od 70.000 ljudi prosvjedovalo je na ulicama gradova diljem zemlje; njih 30.000 marširalo je u Bukureštu.

Trećeg dana prosvjeda, 5. studenog, predsjednik Klaus Johannis započeo je konzultacije s političkim strankama kako bi imenovao novog premijera. Na te su razgovore bili pozvani i pripadnici civilnog društva te predstavnici prosvjednika. To je prouzročilo dodatnu debatu jer su ulični prosvjedi bili spontani i još nemaju vođe.

Prosvjedi se nastavljaju

Rumunji su odlučni u tome da će prosvjedovati svake noći nakon 18.00 sati, blokirajući centar Bukurešta i drugih velikih gradova. Iako se čini da su ih uzrokovala dva ranije spomenuta incidenta u kojima su ljudi izgubili živote, ti prosvjedi (najveći od antikomunističke revolucije 1989.) prouzročeni su nezadovoljstvom koje se gomila već godinama.

Mnogi rumunjski političari i dužnosnici nalaze se pod istragom zbog korupcije, a neki su i osuđeni. Dio njih i dalje je u parlamentu ili na drugim vladinim funkcijama.

Drugi grešnici

Prvi puta, na meti prosvjeda našla se i pravoslavna crkva, koja je nakon požara u noćnom klubu zauzela neprijateljski stav, tvrdeći da su žrtve bili sotonisti jer su slušali rock glazbu.

Prosvjednici pozivaju na ostavku patrijarha Rumunjske pravoslavne crkve i uvođenje poreza za Crkvu, kao jednu od najbogatijih privatnih institucija u Rumunjskoj.

Situacija se i dalje razvija i nastaviti ćemo donositi detalje.