Što čeka mađarsku vladu nakon glasanja u Europskom parlamentu?

Europski parlament izglasao je aktivaciju izvanredne procedure koja štiti demokraciju i građanske slobode.

Procedura se naziva 'Članak 7' zato što je propisuje Članak 7 Ugovora o Europskoj uniji. Parlament u biti nije izglasao nametanje sankcija mađarskoj vladi. On nema ovlasti da to učini. Glasanje je samo okidač kojim se aktivira procedura predviđena Člankom 7.

Zašto je Orban ostao bez zaštite desnog centra u Europskom parlamentu?

Zastupnici Europskog parlamenta iz Orbanove stranke Fidesz pripadaju Europskoj pučkoj stranci (EPP) - najvećoj pojedinačnoj grupaciji u Europskom parlamentu. Donedavno je EPP, zbog lojalnosti prema svojoj članici Fideszu, uvijek glasao kao blok protiv rezolucija koje su kritizirale mađarsku vladu.

No, zastupnici EPP-a počeli su osjećati sve veću neugodu zbog Orbanovih napada na prava i demokraciju. Ipak, u danima koji su prethodili glasanju nije bilo jasno hoće li ga vodstvo EPP-a podržati. Na kraju je vodstvo odlučilo podržati aktivaciju Članka 7 u slučaju mađarske vlade.

Nije jasno zašto se EPP naposljetku okrenuo protiv Fidesza. Orban je nedavno počeo razvijati bliskije veze s autoritarnim populističkim političkim strankama koje nisu dio EPP-a, kao što su poljska Pravo i pravda i talijanska Liga. Postoji vjerojatnost da je Orban zaprijetio vodstvu EPP-a da će napustiti EPP i udružiti se s autoritarnim populistima te 'uzeti' svojih 12 zastupnika ako EPP glasa u korist Članka 7. No, EPP je procijenio da se radi o blefu, računajući da Fidesz ne želi napustiti najveću političku skupinu u Europskom parlamentu. Osim toga, možda je Manfred Weber, lider EPP-a u Europskom parlamentu, shvatio glasanje kao priliku da ušutka svoje kritičare. Weber želi postati novi predsjednik Europske komisije nakon izbora za Europski parlament iduće godine. No, našao se pod kritikama da je u prošlosti stajao uz Orbana, unatoč Orbanovom ozbiljnom kršenju europskih vrijednosti. Weber sada može reći da je njegovo glasanje u korist Članka 7 dokaz da mu je pridržavanje osnovnih pravila EU važnije od stranačke politike.

Što će se sada dogoditi?

Mađarska će biti uvrštena na dnevni red Vijeća EU, u kojem se sreću ministri iz svih država EU. Procedura iz Članka 7 bit će dugotrajna i vjerojatno će se razvlačiti. Dolazak do točke nametanja sankcija uključuje najmanje tri glasanja na tri različite razine u Vijeću.

Prva faza

Ukupno 22 od 28 vlada EU trebaju izglasati da postoji 'jasan rizik ozbiljnog' kršenja osnovnih prava i sloboda koje su navedene u Članku 2 Ugovora o Europskoj uniji. Prije glasanja, vlade u Vijeću mogu mađarskoj vladi uputiti i preporuke.

Svatko tko poznaje situaciju u Mađarskoj zna da se više ne radi samo o riziku, već o stvarnom kršenju vrijednosti iz Članka 2. No, vjerojatno je da će Vijeće ipak krenuti od prve faze.

Vijeće nema vremenski rok za ovu fazu. Vlade mogu odlučiti da će zadržati pitanje na dnevnom redu i razvlačiti razgovore mjesecima. Kao što smo vidjeli, to se dogodilo s poljskom vladom koja je također na dnevnom redu Vijeća sukladno Članku 7.

Zašto bi vlade dopustile da procedura 'zaglavi' u toj fazi? Vlade koje žele zaštiti vrijednosti iz Članka 2 nervozne su oko požurivanja glasanja jer nisu sigurne da postoji većina od 22 vlade koje bi bile voljne koristiti Članak 7. Razlog je to što su neke vlade zabrinute da bi se jednog dana one mogle naći 'na tapeti'. Dakle, vlade koje su zabrinute oko Mađarske i Poljske mogle bi ostaviti cijelu stvar u limbu prve faze kako bi održavale političku raspravu u Vijeću bez donošenja formalne odluke.

Druga faza

Ako Vijeće potrebnom većinom izglasa izlaz iz prve faze, a situacija u Mađarskoj se ne popravi, tada Vijeće može odlučiti da se ide u drugu fazu i ponovno glasa. Tada će trebati zaključiti da situacija u Mađarskoj predstavlja 'ozbiljno i trajno' kršenje osnovnih prava i sloboda. No, tu se odluku mora donijeti jednoglasno (osim države u pitanju, u ovom slučaju Mađarske).

To je posebno osjetljiv dio procesa. Možda bi se vlade koje su skeptične oko korištenja Članka 7 moglo uvjeriti da promijene mišljenje. No, Poljska i Mađarska su obećale štititi jednu drugu i blokirati glasanje ako do njega dođe. Neki akademici tvrde da bi Vijeće moglo to zaobići tako da u toj drugoj fazi Članka 7 istovremeno glasa o obje države. Time bi ih se istovremeno isključilo iz glasanja kako se ne bi mogle međusobno štititi. Nije jasno bi li to bilo zakonito.

Treća faza

Ako glasanje u drugoj fazi bude uspješno, a situacija u Mađarskoj se ne popravi, tada bi Vijeće moglo krenuti u treću fazu. U sklopu te faze Vijeće bi konačno moglo odlučivati o nekoj vrsti sankcija Mađarskoj. Ta odluka mora se donijeti glasanjem s 'kvalificiranom većinom - 16 od 28 vlada.

Sankcija u sklopu Članka 7 može biti bilo koja mjera koja državi oduzima pravo koje je dobila ulaskom u EU. Najčešće se govori o gubitku glasačkih prava, što bi spriječilo vladu da odlučuje o zakonima koje EU donosi. No, vlade ulaskom u EU dobivaju mnoge privilegije, uključujući slobodnu trgovinu diljem europskih granica, mogućnost micanja novca te kupovine i prodaje usluga na cijelom području EU, a da ne spominjemo mogućnost sudjelovanja na stotinama sastanaka na kojima se odlučuje o zakonima i politikama. Sankcije bi isto tako mogle biti simbolične, primjerice da se dokumenti ne prevode na jezik dotične vlade ili da se građane spomenute države ne promiče na čelne službeničke pozicije.

Može li glasanje u Europskom parlamentu napraviti razliku?

Čak i ako Vijeće ubrza proceduru sve do treće faze i nametne sankcije, teško je predvidjeti hoće li to pomoći da se situacija oko prava i demokracije u Mađarskoj vrati na pravi put. S glasanjem se zakasnilo nekoliko godina. Sada su mađarski mediji gotovo u potpunosti skloni vladi, ušutkavaju se skupine za prava, izborni je sustav namješten tako da pogoduje vladajućoj stranci, a politička opozicija je u rasapu. Da Mađarska nije u Europskoj uniji, EU bi mogla uroniti u nju i početi financirati neovisne medije, nevladine organizacije i opozicijske političke stranke. No, Mađarska je članica EU i Unija se ne smije miješati u takva pitanja u vlastitim državama članicama.

Liberties je tvrdio da bi EU trebala uspostaviti novi fond (Instrument za europske vrijednosti) kojim bi financijski podržala aktiviste za prava unutar EU - kao što podržava aktiviste izvan Europe. To bi moglo u podizanju javne podrške za prava i demokraciju. No, Europska komisija nije sklona toj ideji.

Liberties je tvrdio i da bi EU trebala ukinuti europska sredstva vladama koje krše temeljne vrijednosti. Komisija je prihvatila tu sugestiju i novi zakon čeka odobrenje u Vijeću. Mađarska se jako oslanja na sredstva EU, tako da bi ukidanje financijske podrške moglo prisiliti vladu da promijeni ponašanje. No, EU treba pronaći način kako to učiniti - bez da našteti nevinim građanima. Liberties predlaže da bi EU mogla direktno upravljati isplatama iz fondova EU kako bi se osiguralo da sredstva dopru do običnih građana, no Komisija misli da to nije dobra ideja.