Kako Europska komisija može postati lider u temeljnim pravima

Komisija mijenja svoju strategiju provedbe Povelje o temeljnim pravima. Liberties u novom dokumentu navodi koje bi nove alate i prakse Komisija trebala implementirati ako želi oživjeti prava građana.

Povelja o temeljnim pravima je katalog ljudskih prava Europske unije - moderni pravni instrument koji pobraja 50 temeljnih prava koje institucije i vlade EU moraju promicati, poštivati i štititi kada djeluju unutar svojih kompetencija i obaveza u EU.

Prošlo je više od 10 godina otkad je Povelja postala obvezujući zakon. Prva strategija Europske komisije o učinkovitoj primjeni Povelje usvojena je 2010. godine. Ideja je bila da EU bude primjer i da temeljna prava budu vodilja u njezinu djelovanju. EU je napravila određeni napredak u poštivanju, zaštiti i promicanju temeljnih prava. No, EU se često se uspijeva zauzeti za pridržavanje prava, propušta prilike da poboljša njihovu zaštitu, a često ih i sama krši.

Kasnije ove godine Komisija će usvojiti novu strategiju o Povelji o temeljnim pravima. Kako bi se informirala, Komisija je zatražila sugestije od organizacije koje se bave pravima i demokracijom. Libertiesov novi dokument predstavlja odgovor na taj zahtjev Komisije.

Ovdje preuzmite cijeli dokument.

1) Komisija treba iskoristiti puni potencijal svojih ovlasti kako bi promicala temeljna prava

Temeljna prava se krše u brojnim područjima gdje ih nacionalni zakoni ne štite u dovoljnoj mjeri. Uzmimo, primjerice, zloupotrebe tužbi kojima moćni privatni ili javni akteri pokušavaju ušutkati "watchdogove" kao što su medijski akteri ili aktivisti za građanske slobode (poznate kao SLAPP - strateška tužba protiv sudjelovanja javnosti). U većini država EU ne postoje zakoni koji bi spriječili ili sankcionirali takvu praksu. Komisija ima ovlasti predložiti zajednička pravila EU kojima bi zabranila SLAPP-ove - ali to još uvijek nije učinila.

Komisija može:

  • Razvijati svoju ekspertizu na području temeljnih prava sustavnim oslanjanjem na savjete neovisnih stručnjaka i osigurati da interni stručnjaci djeluju u svim uslugama Komisije;
  • Razviti godišnji strateški plan rada koji može pomoći pojasniti kako pravo i politike EU mogu u boljoj mjeri doprinijeti poštivanju i promicanju temeljnih prava;
  • Investirati u komunikaciju s javnošću o temeljnim pravima, uključujući godišnja izvješća koja mogu poboljšati odgovornost i transparentnost Komisije te sudjelovanje javnosti.

2) Komisija treba poboljšati postojeće procedure kako bi minimizirala rizik da institucije i tijela EU i sama krše Povelju

Sve institucije i tijela EU imaju obvezu suzdržavati se od donošenja zakona, mjera ili praksi koje krše temeljna prava. Ipak, i dalje se pojavljuju slučajevi u kojima se kršenje ljudskih prava može pripisati akciji ili nemarnom nedjelovanju institucija EU. UN-ovo tijelo za monitoring u nedavnom je izvješću kritiziralo Komisiju zato što je davala novac Mađarskoj za održavanje segregacija osoba s invaliditetom, suprotno temeljnim pravima i međunarodnim pravnim obavezama.

Komisija može:

  • Poboljšati kvalitetu procesa kojim procjenjuje učinak zakona i politika EU na ljudska prava;
  • Bolje koristiti svoje ovlasti kako bi izbjegla slabljenje mjera zaštite temeljnih prava tijekom pregovora o nacrtu zakona EU između vlada EU i Europskog parlamenta;
  • Sustavno evaluirati zakone i politike EU i njihov učinak na temeljna prava;
  • Detaljnije i transparentnije monitorirati akcije agencija i tijela EU.

3) Komisija treba vladama ponuditi detaljnije smjernice oko implementacije prava EU kako ne bi kršile temeljna prava te mora sustavno provoditi zakon kada ga vlade krše

Komisija ima dužnost spriječiti vlade EU da krše Povelju kada djeluju u područjima koja su regulirana pravom EU i sankcionirati ih kada to čine. Komisija već ima sve alate koji su joj potrebni da to učini. Problem je u tome što ih često ne koristi. Primjerice, niz zemalja EU, kao što su Češka, Mađarska i Italija, i dalje sprečavaju da se romska djeca školuju kao i sva druga, uključujući to da ih segregiraju u posebnim školama ili romskim razredima. Iako je Europski sud za ljudska prava mnogo puta osudio te prakse i unatoč činjenici da su one zabranjene zakonima EU, Komisija do sada zbog toga nije tužila nijednu zemlju.

Komisija može:

  • Ponuditi službene smjernice o tome kako se pridržavati temeljnih prava prilikom primjene legislative EU kako bi se pomoglo spriječiti kršenja;
  • Sankcionirati vlade koje sustavno krše Povelju;
  • Dati novac organizacijama koje promiču temeljna prava na nacionalnoj razini, primjerice organizacijama za prava i demokraciju.

Ovdje preuzmite cijeli dokument.