Democracy & Justice

EU priznaje da su skupine za prava u nevolji, no hoće li reagirati?

Izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava potvrđuje da se aktivisti za prava i demokraciju u Europi suočavaju sa sve većim restrikcijama. Liberties propitkuje kolika je vjerojatnost da će EU reagirati.

by Israel Butler

Agencija Europske unije za temeljna prava danas je objavila izvješće u kojem ispituje sve veća ograničenja s kojima se suočavaju aktivisti za prava i demokraciju u Europi. Studija ponavlja zaključak iz Libertiesova vlastitog dokumenta objavljenog u rujnu: da se skupine za prava diljem EU suočavaju s četiri problema. Mađarska i Poljska su najgori počinitelji, no problemi se mogu pronaći u ostatku Europe. Prvo, kampanje blaćenja i fiktivne državne istrage koje su pokrenute kako bi se diskreditiralo i zastrašilo nevladine organizacije (NGO). Drugo, rezanje javnih sredstava i pokušaj ukidanja financiranja od strane filantropa (što pomaže skupinama za prava da budu neovisne od vlada). Treće, prekomjerna birokratska opterećenja, osmišljena kako bi aktivisti bili zaposleni administrativnim zadacima umjesto da rade svoj posao. Četvrto, vladino isključivanje nevladinih organizacija iz procesa donošenja zakona i politika u područjima gdje su prije sudjelovale u konzultacijama i surađivale.

Nevladine organizacije se ne shvaća i ne cijeni

Izvješće Agencije pozitivan je i važan događaj jer ono predstavlja službeno priznanje Europske unije o postojanju restrikcija s kojima se aktivisti suočavaju diljem Europe. Nažalost, garancija da će se to preslikati u akciju Bruxellesa je mala. Osim kad su se nakratko probudili oko tog problema kad je mađarska vlada, u stilu Rusije, usvojila zakon protiv nevladinih organizacija, Europska komisija i Europski parlament većinom su bili nezainteresirani za molbe aktivista oko zaštite skupine za prava. Pogotovo među zastupnicima Europskog parlamenta, nevladine se organizacije koje rade na zaštiti građanskih sloboda, vladavine prava, demokratskih standarda, zaštiti okoliša i borbi protiv korupcije pogrešno shvaća kao agente političke ljevice. U Europskom je parlamentu EPP, koji predstavlja desni centar (inače najveći politički blok), nedavno u dva navrata pokušao pogurati rezolucije koje bi blokirale EU sredstva za takve organizacije te ih predstavile kao prijetnju demokratskom procesu. Grupacije Socijalista i Demokrata lijevog centra te EPP neprestano su odbijale pokušaje zabrinutih europarlamentaraca da uvrste u dnevni red raspravu o sve izrazitije neprijateljskom okruženju s kojim se suočavaju nevladine organizacije u EU.

Činjenica je da su nevladine organizacije koje se bave tim temama nužne za pravilno funkcioniranje demokracije. Prvo, one informiraju građane o tome što političari rade i objašnjavaju komplicirana zakonska pitanja i politike. To javnosti omogućava da prati i sudjeluje u demokratskom životu. Drugo, nevladine organizacije rade u javnom interesu kako bi uvjerile vlade da se drže postojećih nacionalnih, europskih i međunarodnih pravnih standarda oko korupcije, zaštite okoliša, građanskih sloboda, vladavine prava i demokracije. Time se jamči poštivanje općenitije demokratske volje ljudi u odnosu na kratkoročne stranačke, političke ili komercijalne interese.

Zbog uloge nevladinih organizacija u zaštiti tih vrijednosti, one su se našle pod napadima političara s autoritarnim tendencijama. Mjere kojima se žele ušutkati nevladine organizacije često su dio širih napora desničarskih političara da ušutkaju kritičare, što uključuje preuzimanje sudova i ograničavanje medijske slobode.

Potrebne su bolje preporuke

Izvješće Agencije daje niz preporuka. Značajno, dokument je preuzeo prijedlog, koji je prvi dao Liberties 2016. godine, o tome da bi EU trebala uspostaviti novi fond kako bi podržala nevladine organizacije koje rade na promicanju europskih vrijednosti prava, demokracije i vladavine prava. Trenutno, EU podržava takav rad nevladinih organizacija izvan Unije, sa stotinama milijuna eura. No, najveći pojedinačni izvor sredstava za nevladine organizacije koje rade na pravima i demokraciji u EU je norveška vlada. To je esencijalna slamka spasa za aktiviste, no sramotno je za Uniju da je gotovo potpuno prepustila savezniku da podržava europske vrijednosti.

Izvješće ne uključuje druge preporuke koje bi pomogle poboljšati situaciju, poput dviju sugestija koje je nedavno dao Liberties. Prvo, da bi EU trebala kreirati novo zakonodavstvo koje bi omogućilo skupinama koje vlade maltretiraju da se registriraju kao EU udruge i tako izbjegle zlonamjerne restrikcije koje nameće nacionalni zakon. To je u potpunosti u nadležnosti EU jer je to već predložila Komisija 1990-ih, ali se od toga odustalo zbog nedostatka interesa vlada. Druga preporuka koju je dao Liberties jest ta da bi EU trebala imenovati visokorangiranog dužnosnika koji bi bio odgovoran za praćenje napada na nevladine organizacija te otvaranje diplomatskih kanala s vladama kad se to dogodi. EU je već oformila slična tijela kako bi pokrila slobodu medija i incidente antisemitizma i islamofobije.

Hoće li izvješće dovesti do akcije?

Iz Komisije dolaze signali da ona, iako je sada tijelo EU jasno opisalo probleme, želi odgoditi akciju i zatražiti dodatna istraživanja. To bi mogla biti skupa pogreška. Kao što je ovaj autor tvrdio ranije, EU se muči s pronalaženjem političke volje da pritisne vlade poput one mađarske ili poljske da ukinu ili promijene nazadne zakone koji uništavaju neovisnost sudova i medija. Jedan od razloga zašto su one uspjele progurati svoje mjere je to da su mogle nasamariti velike dijelove javnosti da vjeruju da je odustajanje od njihovih prava dobra ideja. Ako EU želi da Europljani shvate koliko su vrijedna prava, demokracija i vladavina prava, te se želi suprotstaviti nazadnim vladama, ona treba kopirati politike koje provodi u zemljama izvan EU. EU bi, naime, trebala zaštititi i financirati nevladine organizacije koje rade na promicanju javne podršku za europske vrijednosti.