Usvojena direktiva o autorskim pravima, no borba protiv filtera nije gotova

Europski parlament usvojio je novu regulativu o autorskim pravima. Ona obećava kreatorima sadržaja poštenu plaću za njihov rad, no kontroverzni dio zakona prijeti slobodi govora te slobodnom i otvorenom internetu u Europi.

Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su 26. ožujka Direktivu Europske unije o autorskim pravima. Danas usvojena Direktiva uključuje kontroverzni Članak 13 koji ozbiljno ograničava online slobodu govora u pretjerano entuzijastičnom pokušaju da se sreže kršenje autorskih prava.

Konačno glasanje svelo se na 348 glasova za, 274 protiv i 36 suzdržanih. Zasebno glasanje, u kojem se odlučivalo o micanju Članka 13 iz ostatka Direktive, nije prošlo za svega pet glasova.

Direktiva o autorskim pravima, čija je prva verzija objavljena 2016. godine, želi uskladiti zakonodavstvo na jedinstvenom digitalnom tržištu.

Loša strana filtera

Članak 13 regulira velike internet platforme i mijenja postojeći režim odgovornosti. Dosad je odgovornost za sadržaj koji krši autorska prava ležala na pojedincu ili entitetu koji ga je uploadao, osim ako je platforma bila ili obaviještena ili je znala za kršenje autorskih prava. Prema Članku 13 Direktive o autorskim pravima, ta odgovornost prebačena je na internet platformu na kojoj se sadržaj nalazi (primjerice YouTube ili Facebook).

Internet kompanija bi se, ako ju se uhvati sa sadržajem koji krši autorska prava na njezinoj stranici, mogla suočiti s ozbiljnim kaznama od strane EU. Kako bi to izbjegle, platforme će morati uvesti 'filtere za uoploadanje' - automatske botove koji skeniraju svaki upload u potrazi za sadržajem koji bi mogao kršiti autorska prava te blokiraju objavu svakog tako označenog sadržaja.

Pa, što ne valja s filterom za uploadanje? Pande mogu objasniti.

Istina je da Direktiva o autorskim pravima sadrži nekoliko poboljšanja i da je usklađivanje važan korak. Međutim, ne možemo zanemariti jasnu opasnost koju predstavlja Članak 13, a koji postavlja neopravdana ograničenja online slobodi govora i slobodi interneta. Članak 13 stvara situaciju u kojoj bi start-upovi i drugi mali biznisi, koji si obično ne mogu priuštiti implementaciju skupih filtera za uploadanje ili zapošljavanje brojnih radnika koji bi bili potrebni za provjeravanje svakog uploada, mogli biti maknuti s tržišta.

Sitna molba

Činilo se da smo prošlog srpnja bili blizu rješenja za novo zakonodavstvo o autorskim pravima koje ne bi žrtvovalo slobodni i otvoreni internet. Akademici, kreatori, organizacije za ljudska i digitalna prava i posebni izvjestitelj UN-a protivili su se Članku 13. Više od 5,2 milijun ljudi potpisalo je peticiju protiv njega, a deseci tisuća prosvjedovali.

Nismo tražili previše - samo brisanje Članka 13.

To se nije dogodilo. Za pet glasova. Uoči glasanju, oni koji su prosvjedovali protiv Članka 13 bili su izloženi kampanji blaćenja i označeni kao agenti velikih internet giganta. Doista se nadamo da nitko ne vjeruje u to, zato što ništa nije dalje od istine.

U gotovo svakom slučaju, s gotovo bilo kojim zakonom, postoje različite vrijednosti koje treba razmatrati i štititi. Ovog puta, pobijedile su glazbene kompanije i filmski studiji , dok su građani EU te manje poznati umjetnici, gejmeri i oni koji rade na razvoju softwarea izgubili.

Liberties vjeruje da Članak 13 narušava temeljna prava naznačena u Povelji Europske unije. Ako države članice implementiraju novu direktivu, vrlo je vjerojatno da će se zagovaratelji ljudskih prava obratiti Europskom sudu pravde, ne bi li vidjeli kako on ocjenjuje temeljna prava i autorska prava. Liberties će biti tamo kako bi im pomogao oko argumenata koji su vezani uz ljudska prava.