Izglasana direktiva o autorskim pravima je ozbiljan korak unazad za ljudska prava

Direktiva o autorskim pravima koju je izglasao Europski parlament ozbiljan je korak unazad za ljudska prava i slobodu interneta u Europi.

Glasanje održano 12. rujna posebno razočarava u kontekstu odluke iz srpnja, kada je Europski parlament glasao u korist ljudskih prava i dao šansu promijeni zakona EU o autorskim pravima kojom bi se uravnotežili sloboda govora i informiranja, privatnost te prava nositelja autorskih prava.

Tko osigurava poštivanje autorskih prava?

Usvojena vezija Članka 13 bazira se na obmanama. Čini se da je napisana uz minimalno razumijevanje načina rada internet kompanija i posljedica koje će snositi korisnici interneta. Axel Voss, autor prihvaćene verzije, želio je osigurati da veliki tehnološki giganti, poput Facebooka i Googlea, plaćaju proporcionalne naknade za korištenje materijala zaštićenog autorskim pravima.

Namjeru je moguće razumjeti, no verzija koju je Voss izradio dovest će do situacije u kojoj će tehnološki giganti profitirati na tuđem radu, ali i kontrolirati što možemo vidjeti i dijeliti na internetu.

Time je zapravo odgovornost za utvrđivanje kršenja autorskih prava prepuštena tehnološkim kompanijama. No, prepuštanje odgovornosti tim kompanijama značajno će ograničiti našu slobodu govora i mogućnost primjerene rasprave o osjetljivim političkim pitanjima, kao što su dojenje ili porod kod kuće, a uz pomoć koje bismo mogli donijeti informiranu odluku.

Kako točno? Prema direktivi koju je usvojio Europski parlament, kompanije će uklanjati svaki video koji bi mogao sadržati elemente zaštićene autorskim pravima, čak i ako dotični video ili drugi sadržaj dokumentira javne događaje ili osobe.

Liberties i njegovi sljedbenici izrazili su zabrinutost parlamentarcima jasno i glasno: naši čitatelji poslali su više od 4000 pisama u protekla dva tjedna te ukupno 47.000 od proljeća. No, većina europarlamentaraca ignorirala je našu zabrinutost, a time i prava svih Europljana.

Idući korak

Sljedeći korak su pregovori između Parlamenta, Vijeća i Komisije. Ti pregovori su neformalni i završit će kad sve stranke postignu dogovor. Verzija koju je parlament usvojio u srijedu poslužit će kao početna točka za te pregovore.

Liberties će se i dalje zalagati za bolji zakon Europske unije o autorskim pravima, onaj koji poštuje svačije interese i uključuje osnovne mjere zaštite ljudskih prava. Konačno glasanje o dogovoru između Vijeća i parlamenta očekuje se u siječnju 2019. godine.

No, ne radi se o tome da članovima Europskog parlamenta uopće nije stalo do ljudskih prava. Istoga dana, 12. rujna, europarlamentarci su izrazili zabrinutost oko narušavanja demokracije i vrijednosti EU u Mađarskoj te aktivirali proceduru koja bi mogla voditi sankcijama protiv vlade.

No, u isto vrijeme kada su europarlamentarci ustali protiv zloupotreba prava i vladavine prava u Mađarskoj, oni su propustili priliku da osiguraju zaštitu temeljnih prava za sve građane EU.

Liberties će i dalje raditi pritisak na donositelje odluka u EU kako ponovno ne bi propustili tu priliku tijekom predstojećih pregovora.