Glasnogovornik Ureda za strance izjavio je za dnevni list Rzeczpospolita da je pad broja zahtjeva za međunarodnu zaštitu posljedica vladine politike kojoj je cilj "zatvoriti" poljske granice, kao i strožeg pristupa koje su zapadnoeuropske zemlje počele primjenjivati prilikom kontrole statusa stranaca koji borave unutar njihovih granica.
Međutim, Marta Górczyńska, stručnjakinja za pravo u Helsinškoj zakladi za ljudska prava (HFHR), naglašava da su na poljskim graničnim prijelazima zabilježene brojne nepravilnosti i da se mnogim ljudima čak ni ne dozvoljava da pokrenu proceduru za dobivanje azila, odnosno ulože svoj zahtjev, te da im se odmah uručuju rješenja o zabrani ulaska u Poljsku.
Više informacija o praksi granične policije navedeno je u HFHR-ovu izvješću o posjetu graničnom prijelazu Brest-Terespol pod nazivom "Cesta za nigdje."
Europski sud za ljudska prava (ECtHR) proteklih je mjeseci intervenirao u nekoliko slučajeva stranaca kojima je uskraćen pristup proceduri traženja azila u Poljskoj. ECtHR je čak izdao privremene mjere u sklopu kojih je poljskim vlastima naređeno da zaprime zahtjeve za međunarodnu zaštitu od dotičnih pojedinaca i dopuste im da borave u Poljskoj za vrijeme obrade zahtjeva. Međutim, HFHR upozorava da se te izvanredne mjere ignorira te da se strance i dalje prisiljava da se vrate u Bjelorusiju.
HRHR je u lipnju opisao slučaj Čečena kojem je čak 31 put uskraćena mogućnost da preda svoj zahtjev za azil i kojem je zabranjen ulazak u Poljsku iako je dobio privremeno rješenje ECtHR-a. Nedavno je HFHR dobio privremenu mjeru i za tri izbjeglice iz Sirije. I u tom su slučaju strani državljani vraćeni u Bjelorusiju.