Nakon godine dana rada na rješavanju kontroverznih elemenata mađarskog Zakona o vjerskim zajednicama, Ministarstvo pravosuđa objavilo je svoje izmjene.
Europski sud za ljudska prava ustvrdio je u svojoj presudi da je Zakon o vjerskim zajednicama nezakonit i da bi zbog toga mađarska država ulagateljima tužbe trebala isplatiti milijarde forinta odštete.
Prema novim izmjenama, Zakon o vjerskim zajednicama:
- Ne bi uspio svima osigurati jednako pravo na slobodu savjesti i religije, jednakost prava, neutralnost države i odvojenost crkve i države. Izmjene bi vodile razvoju tri različita statusa vjerskih zajednica, definiranima različitim ovlastima, dok bi pitanje s kojim bi vjerskim zajednicama država surađivala u upravljanju javnim uslugama - na primjer, koje bi vjerske zajednice dobivale javnu potporu i u kojoj mjeri - i dalje ovisilo o političkoj odluci vlade.
- Ne bi popravio štetu nanesenu vjerskim zajednicama čiji pravni status mađarska država ne priznaje prema važećem Zakonu o vjerskim zajednicama. Dok bi se trenutno priznate vjerske zajednice kategorizirale kao eminentne te dobile najviše privilegija, vjerske zajednice kojima su uskraćena njihova prava mogle bi dobiti samo status sukladan razini njihove prihvaćenosti i ukorijenjenosti.
- Bio bi čak manje kompatibilan s mađarskom ustavnom tradicijom. Ne obazirući se na sustav uspostavljen 1990., a koji poštuje jednakost slobode savjesti, striktnu odvojenost crkve i države te neutralnost države, novi zakon bi obnovio regulativu o vjerskim zajednicama koja je predstavljena u 19. stoljeću i koja je bila na snazi tijekom tamošnjeg socijalističkog režima.
- I dalje ne bi uspijevao zadovoljiti mađarske i europske zahtjeve oko ljudskih prava i ne bi izuzeo mađarsku državu njenih odgovornosti. Iako je mađarska vlada bila službeno primorana promijeniti Zakon o vjerskim zajednicama, što je posljedica prošlogodišnje presude Europskog suda za ljudska prava koja osuđuje važeći zakon, aktualni nacrt zakona neće pomoći u izbjegavanju bilo kakvih daljnjih pravnih postupaka i budućih promjena pristupa.
Iz tog razloga, Hugarian Civil Liberties Union poziva vladu da ne prihvati trenutni prijedlog nacrta zakona i da ga ne prosljeđuje Parlamentu, već da umjesto toga poštuje pravo na slobodu savjesti i religije, jednakost prava, odvojenost države i crkve te neutralnost države.
Prijedlog nacrta koji će naposljetku dati Parlamentu trebao bi bezuvjetno garantirati temeljna prava definirana odlukama Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava. HCLU nije jedini koji je zabrinut, što jasno pokazuje vrlo slično mišljenje koje je oko tog pitanja izradio Forum for Religious Freedom Europe (FOREF).