Slovenija: nova vlada napada nevladine organizacije i medije

Prvih mjesec dana nakon što je na vlast došla treća vlada predvođena SDS-om i Janezom Janšom, vladin Ured za komunikaciju preuzeo je središnju ulogu u napadima na uobičajene sumnjivce vladajuće stranke: nevladine organizacije, medije i novinare.

"Počeo novi val gušenja nevladinih organizacija" ili "Pod krinkom borbe protiv koronavirusa, nevladinim se organizacija oduzima novac" glasili su naslovi dva nedavna članka u slovenskim dnevnim novinama Delo i Dnevnik. Alarmantni ton reflektira nedavni pokušaj vladina tijela da ukine financiranje projekata koje vode slovenske nevladine organizacije. Ti su projekti već bili odobreni, a cilj im je bio podići svijest o situaciji u kojoj se nalaze ranjive skupine, uključujući izbjeglice, migrantski radnici i žrtve krijumčarenja ljudi. Projekti se bave i promicanjem medijske pismenosti i borbom protiv dezinformacija. Štoviše, u člancima se situacija povezuje s agendom vladajuće, desne stranke SDS i retorikom stranačkih dužnosnika i medija koji sustavno portretiraju nevladine organizacije kao parazitske ljevičare kojima bi trebalo ukinuti javna sredstva.

Očito je tko će biti na meti novih vladinih napada

Nova vlada u Sloveniji, koju predvodi premijer Janez Janša i kojom dominira njegova desna stranka SDS, došla je na vlast 13. ožujka 2020. godine, samo dan nakon što je u zemlji službeno proglašena epidemija koronavirusa. Zamijenila je manjinsku vladu lijevog centra nakon ostavke bivšeg premijera Marjana Šareca. To je Janšin treći mandat na funkciji premijera. Politička agenda koja se provodila u godinama kada je stranka bila na vlasti, ali i kada je bila u opoziciji, postavila je temelje za to tko će ovoga puta biti na meti njezinih politika gušenja i retorike klevetanja.

U prvih mjesec dana nakon dolaska na vlast, Ured za komunikaciju preuzeo je središnju ulogu u napadima na nevladine organizacije, medije i novinare. U isto vrijeme Janša je koristio svoj Twitter račun kako bi napadao svoje mete.

Vlada se pokušava domoći sredstava koje su dobile nevladine organizacije i tvrdi da joj je novac potreban za borbu protiv virusa Covid-19

Okidač za te napade bilo je 170.000 eura koje je tijekom prijašnjeg mandata vladin Ured za komunikaciju dodijelio 15 nevladinih organizacija za 16 projekata čiji su budžeti iznosili od 5000 do 9000 eura. Među njima je i projekt kojem je svrha informiranje učenika srednjih škola o višestrukim aspektima migracije i ohrabrivanje solidarnosti, što je uključivalo radionice na kojima su mladi migranti, izbjeglice i tražitelji azila držali govore. Projekt, čiji budžet iznosi 7000 eura, nastavak je prijašnjih sličnih akcija Instituta za mir, nevladinog instituta za istraživanje koji je često bio meta klevetničkih kampanja u medijima koji su povezani s SDS-om te stranačkih dužnosnika i pristaša. Ugovori za financiranje projekata već su bili potpisani, no novi direktor vladina Ureda svima je poslao aneks kojim je prekinuo ugovore. Vladin Ured to je pokušao objasniti tvrdnjom da je tijekom pandemije koronavirusa novac potreban za druge svrhe, dok se aktivnosti oko projekata nevladinih organizacija ionako ne mogu provesti zbog karantene. Nekoliko nevladinih organizacija javno se usprotivilo toj mjeri, dok je CNVOS, krovna organizacija nevladinih organizacija, savjetovala svoje članice da ne potpisuju aneks. Premijer je koristio svoje račune na društvenim mrežama kako bi klevetao nevladine organizacije "partnere" ljevičarskih stranaka i tvrdio da se one bogate na račun poreznih obveznika koji naporno rade. Na naslovnici tjednika koji je pod kontrolom vladajuće stranke objavljene su fotografije četiri osobe, uključujući predstavnika nevladinih organizacija, s naslovom "Oni žele novac za sebe, ne za borbu protiv virusa Covid-19".

Otpor krovne organizacije

CNVOS se bori protiv manipulativnog predstavljanja podataka o javnom financiraju nevladinih organizacija kojem pribjegavaju SDS i mediji povezani sa strankom te redovito ažurira verificirane podatke na svojoj internet stranici. Podigla je glas i kada je, tijekom izborne kampanje 2018. godine, dužnosnik SDS-a prijetio rezanjem javnih sredstava za nevladine organizacije jednom kada stranka dođe na vlast.

Za razliku od ostalih krovnih organizacija koje predstavljaju različite sektore u Sloveniji, nova vlada nije pozvala CNVOS da sudjeluje u konzultacijama o zakonodavstvu kojim se uvode programi podrške za radnike i poslodavce te ostale članove društva kako bi se nosili s posljedicama pandemije. Međutim, CNVOS je uspio predstaviti stajališta nevladinih organizacija i utjecati na donošenje rješenja putem svojih organizacija članica koje su direktno uključene u borbu s pandemijom.

Vlada želi srezati financiranje pod krinkom preusmjeravanja sredstava za borbu protiv pandemije

Nije jasno što će se dogoditi s javnim financiranjem ostalih projekata koje vode nevladine organizacije i do koje će mjere SDS ispuniti prijetnje o rezanju sredstava koje je dao tijekom izborne kampanje 2018. godine. Javno trošenje sada je ograničeno i raspravlja se o izmjenama državnog proračuna za 2020. godinu. Cilj bi bio odgoditi ili ukinuti financiranje onoga što ne pomaže u borbi protiv pandemije koronavirusa. Iako bi ti rezovi mogli biti smisleni u nekim slučajevima, to je i korisna krinka kako bi se srezalo sredstva za nevladine organizacije za koje se smatra da se protive agendi vladajuće stranke.

Primjer je i ukidanje podrške nevladinoj organizaciji PIC koja pruža pravno savjetovanje tražiteljima azila. Od vlade se u tom slučaju očekivalo sufinanciranje, povrh sredstava koje je već dao Fond Europske unije za azil, migracije i integraciju (AMIF). No, ugovor Ministarstva unutarnjih poslova i PIC-a istekao je 11. travnja, a procedura za produženje ugovora ili odabir novog pružatelja usluga još nije pokrenuta. Štoviše, vlada je zaustavila postupke vezane uz zahtjeve za azil kao jednu od zakonom uvedenih mjera za zaustavljanje širenja koronavirusa.

Toksično okruženje za novinare

Ranije u travnju, vladin Ured za komunikaciju odgovorio je na izvještaje Platforme Vijeća Europe za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara. Upozorenje koje je objavila platforma navodi da je premijer Janša koristio društvene mreže kako bi optužio Radioteleviziju Slovenija za širenje laži o vladi i kako bi prikriveno prijetio oko njezina financiranja. Janša je u ožujku na Twitteru objavio: "Ne širite laži, slovenska televizija. Plaćamo vas kako biste nas informirali u ovim vremenima, a ne kako bi zavaravali javnost. Očito vas je previše i predobro ste plaćeni". Riječ je o Janšinoj reakciji nakon objave intervjua sa sindikalistom koji je kritizirao vladinu odluku da poveća plaće ministrima i državnim tajnicima.

To nije izolirana izjava premijera. RTV Slovenija bila je meta klevetničkih tvrdnji Janše i drugih dužnosnika SDS-a još dok su bili u opoziciji, među ostalim poziva građanima da prestanu plaćati pretplatu. Slovensko društvo novinara i uprava televizije javno su odgovorili na premijerovu izjavu opisujući je kao prijetnju slobodi medija i neovisnosti javnih medija. Posljednje, 16. travnja, nova vlada je zamijenila vladine predstavnike u Nadzornom vijeću javne televizije.

U odgovoru koji je slovensko stalno predstavništvo u Vijeću Europe predalo platformi Vijeća Europe, a koje je pripremio vladin Ured za komunikaciju, tvrdi se da bi Vijeće Europe pažnju trebalo obratiti na širi kontekst medijske situacije u Sloveniji, uključujući povijesne činjenice u razvoju medijskog tržišta. Navodi se da "većina glavnih medija u Sloveniji ima korijene u bivšem komunističkom režimu te da su čak i krajem 1990-ih pozicije urednika držali bivši članovi ozloglašene sigurnosne službe UDBA". Međutim, odgovor ne spominje medijsku grupu koju su 2015. godine osnovali predstavnici SDS-a. Ta medijsku grupaciju financijski je podržao mađarski biznismen povezan s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Nekoliko nacionalnih televizija, tiskovni i online mediji te više od 12 lokalnih i regionalnih medija u grupaciji služe kao glasilo SDS-ove propagande, dezinformacija i kampanja mržnji, pogotovo online, a koje se temelje na islamofobiji i antisemitizmu, ali i napadaju branitelje ljudskih prava, kritične novinare i javne medije. Te kampanje uključuju korištenje privatnih podataka i obiteljske problematike kako bi zastrašile one koji su im mete.

Aktualni ministar unutarnjih poslova bio je direktor te medijske grupe prije nego što je imenovan u kabinet, a aktualni direktor vladina Ureda za komunikaciju prije je bio glavni urednik televizijskog kanala i online medija koji su bili dio medijske grupe koji podržava SDS.

Blaćenje novinara i prijetnje

Novinari koji su razotkrili kontroverzni model vlasništva i financiranja medijske grupe koja je povezana s SDS-om bili su izloženi maltretiranju i prijetnjama dok su trajali pregovori o novoj vladinoj kolaciji predvođenoj SDS-om. Novinar koji je Vladi podnio zahtjev za slobodu pristupa informacijama ne bi li dobio informacije o funkcioniranju i strukturi novoosnovanog Kriznog stožera za borbu protiv virusa Covid-19 nije dobio standardni odgovor, nego je napadnut klevetama objavljenima na službenim računima tog tijela na društvenim mrežama. Nakon toga je slijedila kampanja blaćenja u medijima koji su povezani s SDS-om te je novinar dobio anonimnu prijetnju smrću. Međunarodni medijski institut upozorio je da “Slovenski novinari rade u sve toksičnijoj atmosferi” i pozvao novu vladu da osigurala pravo novinara na rad bez straha u vremenima krize. Sedam međunarodnih organizacija za slobodu medija zajednički je uputilo sličan apel. Kada je državna novinska agencija STA objavila izvješće o pismu međunarodnih organizacija za slobodu medija, premijer Janša optužio je STA da služi kao "ventilator lažnih vijesti".

Porijeklo prijetnji političkoj neovisnosti medija

Medijski sustav u Sloveniji ima mnogo nedostataka i ne postoji primjerena medijska politika ni regulatorni okvir koji bi štitio javne interese medija i omogućavao okruženje koje potiče profesionalno novinarstvo i medijski pluralizam. Monitoring medijskog pluralizma (MPM), koji financira EU i koji djeluje u sklopu Centra za medijski pluralizam i medijsku slobodu na Europskom sveučilišnom institutu, svrstao je Sloveniju, uz brojne druge države članice EU, u kategoriju zemalja sa srednjim rizikom od ugrožavanja medijskog pluralizma u većini pokazatelja. Politička neovisnost medija bila je domena gdje je identificiran vrlo visoki rizik u izvještajima o medijskom pluralizmu u Sloveniji 2015. i 2017. godine. Prema procjeni MPM-a, to je rezultat triju stvari. Prvo, većinu članova dvaju tijela koja upravljaju javnom televizijom RTV Slovenija postavlja parlament ili vlada (što je uvela Janšina vlada 2005. godine). Drugo, glavna novinska agencija, STA, u državnom je vlasništvu, i treće, u zemlji postoji medijska grupacija koja uključuje televizijske, online i tiskane medije, a koja je blisko povezana s najvećom političkom strankom u zemlji, SDS-om.

Udruge za medijsku industriju, udruga i sindikat novinara te neovisni stručnjaci u Sloveniji kritizirali su prijašnje vlade jer nisu uvele promjene kako bi očuvale profesionalno novinarstvo i zaštitile medijski pluralizam.