Njemačka postrožila zakone o azilu – 2. dio: Rezanje socijalne pomoći

Rezanjem socijalne pomoći trebali bi se ukloniti "pogrešni razlozi" migracije, no stručnjaci za ljudska prava tvrde kako pretpostavka da upravo ti razlozi mobiliziraju ljude nije neodrživa.
Drugi dio ovog serijala bavi se time kako će se u sklopu novog zakona srezati socijalne naknade za tražitelje azila. Organizacije civilnog društva žestoko kritiziraju tu odluku.

Nova pravna situacija

  • "Nematerijalna pomoć umjesto novčanih naknada": Tražitelji azila u prihvatnim centrima više neće dobivati novac. Prije su dobivali džeparac u iznosu od 143 eura, koji su mogli koristiti za javni prijevoz, telefonske kartice i druge osobne potrebe (društveno-kulturološki socijalni minimum). To bi im se sada trebalo osigurati drugim, nematerijalnim vidovima pomoći. U prihvatnim centrima i dalje će im se osiguravati smještaj, odjeća, hrana i higijenski proizvodi (fizički aspekt socijalnog minimuma).
  • "Ni nematerijalna pomoć ni novčane naknade": Oni koji moraju napustiti zemlju te oni koje se ne može deportirati zbog razloga za koje sami snose odgovornost, ali i osobe koje još uvijek nisu napustile državu imat će pravo samo na pomoć u vidu fizičkog socijalnog minimuma. Neće imati pravo na nikakve druge naknade i povlastice.

Federalna vlada tvrdi kako je cilj rezova eliminirati "pogrešne razloge" migracije. Odbijeni tražitelji azila trebali bi brže napuštati zemlju.

Iz perspektive ljudskih prava

Stručnjaci tvrde kako pretpostavka da ljude mobiliziraju "pogrešni razlozi" nije održiva. Migracija je skupa, zahtjevna i vrlo često riskantna. Ideja da bi nekoliko eura džeparca moglo imati utjecaj na donošenje takve odluke nije realna. Novi zakon dovodi i do problema vezanih uz temeljna i ljudska prava.

  • Svaka osoba koja živi u Njemačkoj, bez obzira na njenu nacionalnost, ima temeljno pravo na garanciju dostojanstvenog socijalnog minimuma. To pravo proizlazi iz kombinacije Članka 1.1 njemačkog Ustava (dostojanstvo osobe) te Članka 20.1. (princip socijalne države). Ono štiti fizičku opstojnost - znači hranu, odjeću, potrepštine za kućanstvo, smještaj, grijanje, sanitarije i zdravstvo - ali i pravo na održavanje međuljudskih odnosa i sudjelovanje u društvenom, kulturnom i političkom životu. Presuda Federalnog ustavnog suda iz 2012. eksplicitno je potvrdila da se to temeljno pravo odnosi i na tražitelje azila. Razmatranja migracijske politike u smislu snižavanja socijalnih naknada kako bi se spriječilo migraciju, ne može opravdati nikakvo rezanje pomoći ispod razine fizičkog i društveno-kulturološkog socijalnog minimuma. Naime, ljudsko se dostojanstvo ne bi smjelo mijenjati u svijetlu promišljanja migracijskih politika. Kako će se s time uskladiti novi propisi?
  • Slična prava proizlaze i iz Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR): na primjer, svaki čovjek ima pravo na socijalnu sigurnost (Članak 9) i pravo sudjelovanja u kulturnom životu (Članak 15.1.a).

Ljudska prava su individualna prava

Njemačka se obvezala štititi i poštivati temeljna i ljudska prava. Ako se ona u Njemačkoj krše, pogođene osobe imaju pravo na pravnu naknadu. Naravno, u Njemačkoj su ustav i temeljna prava iznimno bitni po tom pitanju.

Osim prije spomenutih, postoje i druge obveze oko ljudskih prava koje se trebaju uzeti u obzir prilikom interpretacije njemačkih zakona, pa čak i Ustava. To su, na primjer, Europska konvencija o ljudskim pravima i druge konvencije na razini Ujedinjenih naroda (UN-ova Konvencija o pravima djeteta, ICESCR i tako dalje).

To će biti važno u svim aspektima zakona o azilu. Prema novim izvještajima, njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova već planira izmjenu zakona kojom bi se dodatno oslabila prava tražitelja azila. Najvažnije će biti pitanje hoće li se i kako će se Njemačka pridržavati svojih obaveza oko ljudskih i temeljnih prava.