#WeDecide: Zašto želimo živjeti u demokraciji? 2. dio

Šanse su da vaše društveno, kulturološko i ekonomsko okruženje duboko utječe na vaš život. Ako vam nije dozvoljeno sudjelovati u odlukama koje utječu na to okruženje, drugi će biti gospodari vašeg života.

Prošlog smo tjedna ukazali da postoje dva moguća niza razloga zbog kojih se želi živjeti u demokraciji. Prvo, možemo željeti demokraciju zato što vjerujemo da je ona dobra za postizanje nečega što želimo postići. U tom slučaju, podržavamo demokraciju zbog instrumentalnih razloga. I drugo, možda želimo živjeti u demokraciji zato što su demokracije moralno poželjne, neovisno od ciljeva koje želimo postići. U drugom slučaju, demokraciju podržavamo zbog intrinzičkih (unutarnjih) razloga. U prijašnjem članku objasnili smo instrumentalne razloge zbog kojih ljudi mogu podržavati demokraciju. Kao što smo obećali, u ovom ćemo članku objasniti unutarnje razloge.

Dakle, koji su mogući unutarnji razlozi zbog kojih možemo podržavati demokraciju? Zašto nam je demokracija intrinzički važna?

Mnogi vjeruju da vrijednost demokracije proizlazi iz njezina kapaciteta da svakome od nas omogući da nam drugi ljudi nisu gospodari. To da ne dopustite drugima da odlučuju kako živite je lako - jednom kad živite na inače nenaseljenom otoku. Međutim, kada živite u društvu, socijalno, kulturološko i ekonomsko okruženje duboko utječe na vaš život. Ako vam nije dopušteno sudjelovati u odlukama koje utječu na to okruženje, tada će drugi, ljudi koji žive oko vas, biti gospodari vašeg života. Pošto svi mi imamo moralno pravo biti slobodni od toga da drugi ljudi odlučuju u naše ime kako ćemo živjeti, svima bi nam trebalo biti dopušteno sudjelovati u kolektivnim odlukama koje utječu na naše zajedničko okruženje. Demokracija omogućava upravo to.

Drugi vjeruju da vrijednost demokracije dolazi iz nešto drugačijeg izvora. Prema njihovu mišljenju, ljudi imaju temeljni interes jednakog položaja u zajednici. Zbog tog interesa nije dovoljno da stručnjaci ili umjetna inteligencija, kada donose odluke koje utječu na naše zajedničko okruženje, doista uzimaju naše interese kao ravnopravne. Naš temeljni interes da imamo ravnopravan položaj zahtjeva da nas se javno tretira kao jednake. Oni kojima nije dan jednaki glas u kolektivnom donošenju odluke imaju dobar razlog vjerovati da ih se tretira kao inferiorne, nesposobne razumjeti vlastite interese. Osim toga, oni kojima se ne daje da odlučuju također opravdano misliti da će njihovi razlozi, ako zbog ničeg drugo nego zbog kognitivnih pristranosti, biti na neki način unazađeni. No, time što svakome od nas javno daje jednaku ulogu u kolektivnim odlukama, demokracijama nam omogućava da budemo ravnopravni jedni u odnosu na druge.

Imajte na umu da oni koji vjeruju da je demokracija vrijedna zbog nekog od prethodno opisanih razloga mogu ili ne moraju misliti da je demokracija i dobra za nešto. Neki čak vjeruju da je demokracija užasna kada se radi o jednakosti zakona koji se uvode. Mogu vjerovati da ljudi, ili njihovi predstavnici, imaju lošiju šansu donijeti dobre zakone od neizabrane ekspertne vlade. No, kad se zabavljaju idejom je li moguće da neki drugi oblik vladavine ima bolje šanse u donošenju dobrih zakona ili postizanju boljeg rezultata u nekoj drugoj relevantnoj dimenziji, oni kažu da unutarnja vrijednost demokracije može kompenzirati njezine instrumentalne mane.

Primijetite i da prethodno opisani pogledi nisu kompatibilni s idejom da je većinska demokracija ono što demokracija doista JEST. Ako vjerujete da vrijednost demokracije leži u kapacitetu da nam svima osigura da smo slobodni od drugih u donošenju odluke kako živjeti ili u tome da nam osigura da svi budemo jednaki u odnosu prema drugima, ne možete podržavati režim koji dozvoljava tiraniju većine.

Slažete li se? Zanima nas čuti što mislite. Ostavite komentar ispod naše objave na Facebooku i recite nama i drugim čitateljima koji su vaši razlozi zbog kojih cijenite demokraciju. I vratite se idući tjedan - diskutirat ćemo o izravnoj i većinskoj demokraciji.