Ako ste pročitali sve dosadašnje članke iz #MeAndMyRights serijala, već znate da EU nema mnogo opcija kada je riječ o zaštiti ljudskih prava u njenim državama članicama. Da ponovimo:

• Kada donosi nove zakone i politike EU mora poštivati Povelju o temeljnim pravima Europske unije. Kada države EU implementiraju neki dio zakonodavstva EU (na primjer, prava koja imate kao putnik u zračnom prometu kada je vaš let otkazan ili kasni) i one se moraju pridržavati Povelje (primjerice, ne smiju dopustiti avioprijevoznicima da prilikom plaćanja odštete diskriminiraju starije osobe).

• Neki zakoni Europske unije štite određena ljudska prava, poput zaštite podataka, prava na jednako postupanje, prava žrtava zločina i optuženika za kaznena djela. Države članice EU te zakone moraju implementirati kao i bilo koji drugi dio zakonodavstva EU.

• EU se ponekad, kako bi se poboljšalo stanje ljudskih prava, koristi financiranjem (OK, to možda nisam dosad spomenuo, ali EU je komplicirana i teško je 'pokriti' baš sve). Primjerice, financira se gradnja škola, sveučilišta i bolnica ili se pomaže prekvalifikacija osoba koje su otpuštene kao višak.

'Sistemska prijetnja'

Osim u tim situacijama, EU zapravo nikad nije imala previše snage u zaštiti ljudskih prava. Osim članka 7. A kao što smo doznali u prethodnom članku iz serijala, članak 7 nije baš koristan kao način spriječavanja država u kršenju ljudska prava ili sredstvo vraćanja situacije u normalno stanje.

Vlade zemalja Europske unije, koje čine Vijeće Europske unije, 2013. godine su zatražile Europsku komisiju prijedloge o tome kako bi EU mogla biti aktivnija u zaštiti ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.

Europska komisija je 2014. predstavila 'okvir' za zaštitu vladavine prava. Jednostavno rečeno, Komisija je objasnila proceduru koje će se držati ako se u nekom trenutku procjeni da postoji 'sistemska prijetnja' vladavini prava u nekoj od država EU.

Vladavina prava obuhvaća principe kojima se vladu sprečava da zloupotrijebi svoje ovlasti. Među ostalim, vladavina prava obvezuje vlade da djeluju u okviru zakona, pogotovo nacionalnog ustava, ali i međunarodnih standarda na području ljudskih prava.

Za Europsku komisiju 'sistemska prijetnja' znači situaciju u kojoj sudovi u nekoj od država ne mogu osigurati da se vlada ponaša u skladu sa zakonom - na primjer, vlada odbija prihvatiti presudu suda.

Kada Komisija aktivira 'okvir' o zaštiti vladavine prava to znači da će ona istražiti dotičnu državu, zatražiti od njenih vlasti da joj objasni što je učinila i dati joj preporuke koje bi trebala slijediti. Ako dotična vlada odbije surađivati, Komisija je ne može kazniti. Ipak, i dalje joj ostaje mogućnost da pokuša aktivirati članak 7.

Mi još uvijek ne znamo koliko je okvir o vladavini prava učinkovit u praksi. Dosad je aktiviran jednom, u siječnju 2016., u slučaju Poljske. No, znamo da Komisija nije aktivirala okvir svaki puta kada je bilo ozbiljnih problema u nekoj od zemalja: primjerice, nije ga koristila u slučaju Mađarske i Španjolske.

Pokaži i reci

Nakon što je Komisija predstavila svoj okvir za zaštitu vladavine prava, dio vlada država članica u Vijeću odlučio je da im to nije dovoljno. Vijeće je zatim donijelo odluku da će svake godine imati sastanak na kojem će vlade razgovarati o vladavini prava.

Taj proces zove se ‘dijalog o vladavini prava’. Prvi dijalog o vladavini prava održan je u studenom 2015. Idući će se održati u svibnju ove godine.

Prvi dijalog o vladavini prava bio je poprilično lagan. Trajao je samo dva i pol sata, a od vlada se po pitanju ljudskih prava tražilo da govore o jednoj dobroj i jednoj loši stvari iz svoje zemlje. Nije bilo međusobnog kritiziranja, ponuda pomoći ili savjeta i preporuka.

Nakon sastanaka, ministri su se zagrlili, uzeli svoje medvjediće i otišli na poslijepodnevni spavanac. Ne, šalimo se. No, ako će idući dijalog slijediti isti obrazac, teško je zamisliti da će on pomoći stanju ljudskih prava u EU. Vijeću smo uputili neke preporuke o tome kako bi se moglo poboljšati dijalog. Možete ih pročitati ovdje.

Mogućnost kazne

Mnogi zastupnici Europskog parlamenta nisu zadovoljni s okvirom o zaštiti vladavine prava, a ni dijalogom Vijeća. Oni bi voljeli da EU osmisli proceduru redovnog kontroliranja država članica kako bi EU mogla pomoći u identifikaciji i ispravljanju narušenih prava.

Oni bi željeli da EU može kazniti vlade koje odbiju slijediti preporuke Europske unije. Ove će godine Europski parlament zatražiti Europsku komisiju da osmisli prijedlog zakona kojim bi se uspostavio takav sustav.

Iako se radi o dobroj ideji, Komisija je već nekoliko puta rekla kako nije zainteresirana za stvaranje nečeg novog. Znači da će Europski parlament morati sam nešto smisliti. Ovdje su neke od naših preporuka za europarlamentarce.