#MeAndMyRights: 'temeljna prava' ili 'ljudska prava'?

Koja je razlika između ta dva pojma? Drugi nastavak #MeAndMyRights serijala odgovara na to i mnoga druga pitanja.

Ne postoji razlika. Tijekom nekoliko proteklih stoljeća za opisivanje onog što danas obično nazivamo 'ljudskim pravima' koristili su se mnogi termini, primjerice 'prava čovjeka', 'građanske slobode' i 'temeljne slobode'.

Postoje dvije teorije o tome zašto je EU odabrala termin 'temeljna prava' umjesto 'ljudska prava'.

Jedna od njih je ta da se EU osjećala ugodnije s pojmom 'temeljna' nego 'ljudska' prava jer se taj termin koristio u ustavima nekim zemalja EU. Druga je teorija ta da je EU pomalo narcistička i da smatra da je predobra za međunarodne zakone o ljudskim pravima pa je korištenjem termina 'temeljna prava' htjela odati dojam europskoj javnosti da je učinila nešto dobro za nju. Dobar pokušaj, EU.

Što je u imenu?

Općenito govoreći, ljudi koji rade u EU sustavu koji se bavi ljudskim pravima unutar Europske unije koriste termin 'temeljna prava'. Kada ih se upita zašto, reći će da se 'temeljna prava' odnose na ljudska prava zaštićena zakonom EU.

U pravnom smislu, prava u Povelji o temeljnim pravima Europske unije (više o tome uskoro!) imaju isto značenje kao i ona u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i UN-ovim sporazumima o ljudskim pravima.

Na primjer, kada Sud Europske Unije mora definirati značenje prava na pošteno suđenje, a koje štiti Povelja EU, obično će pogledati što je o tome rekao Europski sud za ljudska prava te ga kopirati.

Ljudska prava su 'univerzalna'

Povelja o temeljnim pravima zapravo ne kreira nova prava ili prava koja su različita od onih već navedenih u drugim međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima. A tako bi i trebalo biti. Ljudska prava bi trebala biti 'univerzalna' - što znači da nekome pripadaju samo zato što je čovjek. Iako ponekad može biti malih razlika u interpretaciji, ljudska prava ne bi se smjela mijenjati od zemlje do zemlje ili u različitim kulturama.

Neki tvrde kako je Povelja o temeljnim pravima najmodernija i najduža lista ljudskih prava.

To nije istina. Povelja navodi nekoliko prava koja nisu izrijekom navedena u drugim sporazumima, poput prava na zaštitu podataka. No, najvećim dijelom, sva prava u Povelji već su priznata međunarodnim zakonom. Na primjer, zaštita podataka tretirala se kao dio prava na privatnost. Kada su se države članice EU složile oko liste prava sadržanih u Povelji o temeljnim pravima, one su većinom samo kopirale prava koja su navedena u Europskoj konvenciji o ljudskim prava i UN-ovim sporazumima o ljudskim pravima - kojima su se sve države već bile pojedinačno priključile prije mnogo godina.