#MeAndMyRights: Kako mogu koristiti Povelju o temeljnim pravima?

Europska unija se baš i ne iskazuje kada treba stati u obranu ljudskih prava unutar svojih granica. Ako smatrate da EU ili neka od njenih članica krši Povelju možete poduzeti akciju.
U zadnjem nastavku našeg #MeAndMyRights serijala predstavili smo Povelju o temeljnim pravima. Sada doznajte kako Povelju možete koristiti za obranu ljudskih prava unutar Europske unije.

Postoji nekoliko načina na koje možete pokušati koristiti Povelju. Ako smatrate da je EU prekršila Povelju ili da je to učinila neka od EU zemalja, imate mogućnost žalbe.

Ulaganje žalbe

Ovisno o pravilima u vašoj državi (i tome koliko je vaša vlada odlazak na sud učinila skupim ili sporim) možda ćete se obratiti nacionalnom sudu. On bi mogao odlučiti je li došlo do kršenja Povelje ili bi mogao pauzirati slučaj i zatražiti mišljenje od Suda Europske unije.

Također, možete obavijestiti i Europsku komisiju, koja bi mogla pogledati vašu žalbu. Oko toga nemojte gajiti velike nade. Komisija je odgovorna osigurati da se EU države pridržavaju zakona EU, no pomalo je sramežljiva po pitanju zaštite ljudskih prava.

Možete se pokušati žaliti i europskom pravobranitelju, koji se bavi pritužbama na samu EU ili Odboru Europskog parlamenta za predstavke, koji se bavi pritužbama oko država članica EU.

Moja vlada je očito narušila ljudska prava, na primjer:

  • otpustila pola sudaca Vrhovnog suda
  • zabranila javne prosvjede
  • utopila sve mačiće
  • ustupila sve televizijske i radio postaje sebi bliskim oligarsima

Zašto EU ne učini nešto oko toga?

EU se nije uvijek iskazala kada je trebalo uskočiti i zaštititi ljudska prava u državama članicama. Voli pametovati državama u drugim dijelovima svijeta oko njihovog ponašanja prema ljudskim pravima (sve dok se to ne miješa u trgovinske odnose) i neće dopustiti nijednoj državi da se priključi EU ako ona nije položila određene testove oko ljudskih prava.

No, jednom kad neka država uđe u EU, sve što ona treba raditi jest slijediti zakon EU. No, iako u Ugovoru o Europskoj uniji stoji da je EU 'utemeljena' na vrijednostima demokracije, vladavine prava i ljudskim pravima, to ipak nije zakon. Riječ je o izjavi za koju EU i neke od njenih članica žele vjerovati da je istina.

EU je uključila neka ljudska prava u EU zakone. Na primjer, postoje EU zakoni koji zabranjuju diskriminaciju i zločin mržnje, štite tražitelje azila, osobne podatke, prava žrtava zločina i trgovine ljudima te prava osumnjičenika u kaznenim postupcima.

Sramota

Međutim, čak i kad postoje jasni dokazi da države krše ta pravila, Europska komisija ih rijetko tuži na sudu. Čudno, Komisija ipak ne oklijeva pozvati ih na sud kada se radi o kršenju pravila vezanih uz trgovinu ili tržišno natjecanje.

No, čini se da je državama EU jako neugodno kada im EU kaže da krše ljudska prava. A Komisiji je neugodno ako posrami neku od EU država.

Iako europski povjerenici ne bi trebali biti ovisni o svojim nacionalnim vladama te polažu zakletvu da će braniti EU vrijednosti, oni mogu oklijevati kada treba glasati za to da Komisija poduzme akciju protiv države iz koje dolaze. Naposljetku, posao povjerenika obično traje samo pet do deset godina - EU povjerenici trebaju razmišljati o svojim karijerama u nacionalnoj politici nakon što napuste briselsku pozornicu.

Međutim, postoji nada. Događaji u protekle dvije godine pokazuju da Komisija postaje odrješitija. Naime, nakon višegodišnjeg pritiska konačno je pokrenula pravne postupke protiv Češke (u 2014. godini) i Slovačke (u 2015.) zbog segregacije romskih učenika u obrazovnom sustavu. U prosincu 2015. pokrenula je pravni postupak protiv Mađarske zbog njena besramnog kršenja zakona o azilu, a u siječnju 2016. istragu zabrinjavajućih reformi u Poljskoj koje kompromitiraju Ustavni sud i neovisnost javnih medija.