Što novi francuski predsjednik misli o ključnim pitanjima ljudskih prava

Emmanuel Macron, kao novi lider Francuske, donosi mladenački optimizam. No kakvi su njegovi stavovi i prijedlozi o važnim pitanjima ljudskih prava?
Bivši francuski ministar ekonomije Emmanuel Macron osnovao je svoj pokret En Marche u ljeto 2016. godine. Samo nekoliko mjeseci kasnije došao je do ureda predsjednika u Elizejskoj palači. Sa samo 39 godina postao je najmlađi lider neke demokratske zemlje.

Poznato je da Macron ima liberalne i proeuropske stavove. No, kakvi su njegovi prijedlozi van ekonomskog područja, pogotovo oko ljudskih prava?

Terorizam i izvanredno stanje

Predsjednik Hollande proglasio je izvanredno stanje - prvi put korišteno 1955. godine tijekom Alžirskog rata - nakon terorističkih napada 13. studenog 2015. u Parizu. Parlament ga je od tada nekoliko puta produžio, unatoč brojnim kritikama da ono krši ljudska i građanska prava te da nije učinkovito u sprečavanju novih napada.

To je bilo središnje pitanje ovogodišnjih predsjedničkih debata, no unatoč tome nije jasno hoće li ga Francuska uskoro ukinuti. Macron je tijekom kampanje obznanio da će ono biti maknuto "kada to dozvole okolnosti", bez da je dao dodatne detalje.

Oko borbe protiv terorizma, novi je predsjednik rekao da će svoju strategiju fokusirati na vanjske granice Unije, uspostavom obavještajnog odjela DGSE-a (Generalni direktorat za vanjsku sigurnost) koji će se boriti protiv tzv. Islamske države. Istaknuo je i važnost centara za deradikalizaciju.

Sekularizam i vjerske slobode

Macron ima vrlo tradicionalan stav oko sekularizma i vjere. Njegov stav temelji se na zakonu iz 1905. godine koji je doveo do sekularizacije francuskog društva i definitivne odvojenosti crkve i države.

On je za "razumno izražavanje vjerskih sloboda u javnom prostoru," ali i za stvarnu neutralnost u javnim službama što bi se ostvarilo putem neutralnih javnih djelatnika, za početak u osnovnim školama.

Što se tiče islama, Macron se zalaže za zatvaranje mjesta štovanja ili organizacija koje "opravdavaju nasilje, terorizam ili žele napasti Republiku". To je izjava koja bi mogla voditi, tvrdi Amnesty International, povredi međunarodnih prava jer je formulacija "napad na Republiku" previše nejasna da bi se njome opravdalo ukidanje organizacije ili zatvaranje ustanove.

Azil i imigracija

Izjavom "da je dužnost Francuske iskazati dobrodošlicu izbjeglicama", Macron je glasače podsjetio da je integracija prioritet za 210.000 migranata koji svake godine pristižu u Francusku.

Zaista se protivi rušenju improviziranih naselja jer je ono, ako nema alternativnog rješenja, "licemjerno koliko i skupo te neučinkovito".

Predlaže da se migrantima ponude tečajevi francuskog jezika dok ne dosegnu razinu B1 i sugerira da bi oni mogli biti uvjet za dobivanje francuskog državljanstva.

No, njegov veliki prijedlog oko imigracije je smanjenje vremena ispitivanja za tražitelje azila, čime bi se čekanje s godine dana skratilo na šest mjeseci. To bi se postiglo najvećim dijelom tako što bi se osnovali novi sudovi u različitim regijama države (jedini sud koji se trenutno time bavi je u Parizu).

Za Amnesty International to je očito pozitivna mjera jer smanjuje vrijeme i sredstva koja su potrebna tražiteljima azila da prođu kroz taj bolni proces, no u isto vrijeme ona uzrokuju zabrinutost: ta mjera mogla bi biti opasna za ljudska prava ako skraćivanje vremena ispitivanja spisa ne bude popraćeno i primjerenim povećanjem materijalnih i ljudskih sredstava.

Pravosuđe

Le Monde piše da su Macronova stajališta o pravosuđu tvrdolinijaška, ali i jednostavna. Ključna mjera na području pravosuđa je "sustavna primjena kaznenih mjera", čak i za manje prekršaje (za koje se predviđa do dvije godine zatvora).

On planira povećati broj raspoloživih mjesta u zatvoru za 15.000.

Ipak, priznao je da zatvor nije uvijek najbolje rješenje te je objavio da bi volio osnovati agenciju koja bi se bavila alternativnim mjerama kazni zatvora i ohrabriti razvoj društveno korisnog rada.

Ženska prava i rodna jednakost

Za Macrona, stvarna rodna jednakost trebala bi biti nacionalni cilj – "stvarna" jer je zakon o rodnoj jednakosti stupio na snagu 2014. godine.

U praksi, Macron želi povećati kontrolu nad tvrtkama kako bi osigurao da žene nisu žrtve diskriminacije prilikom zapošljavanja ili da nisu slabije plaćene zbog svog spola. Želi uspostaviti pristup "imenuj i osramoti" i objavljivati imena tvrtki koje ne poštuju zakon.

Zalaže se i za rodni paritet u javnim ustanovama, počevši od vlastite vlade.

Čak je 95 posto korisnica javnog prijevoza bilo najmanje jednom u životu napadnuto (prema online istraživanju na MadmoiZelle.com) pa Macron želi poduzeti "nužne mjere" za sigurnost žena, i u javnim i u privatnim prostorima.

LGBTQI prava

Za Macrona bi borba protiv diskriminacije i homofobije trebala biti nacionalni prioritet. U tom smislu, i usprkos nekim kontroverznim izjavama o "poniženju" skupine La Manif pour Tous koja se protivi gay brakovima, Macron nema namjeru ukinuti ili mijenjati Taubira zakon.

Na službenoj stranici svoje kampanje obraća se svim vrstama obitelji i priznaje ista prava i dostojanstvo za prirodnu te potpomognutu oplodnju i posvajanje. Podržava pravo na potpomognutu oplodnju za samohrane majke i lezbijske parove, no protivi se surogat trudnoći (na temelju "etičkih razloga vezanih uz dostojanstvo žene).

No, Francuska je nedavno odbila dodati "neutralni" rod u službene dokumente i mijenjane spola je vrlo kompleksan proces, do mjere da je gotovo pa nemoguć. To su pitanja oko kojih Macron nije izrazio mišljenje jer nikada nije rekao ni riječ o pravima transrodnih osoba.

Privatnost i online nadzor

U Francuskoj su obavještajni zakoni iz srpnja 2015. godine legalizirali nediskriminativni nadzor privatnih online aktivnosti, bez ikakve pravosudne kontrole. Macron je objavio da želi iznova pregovarati o sporazumu Privacy Shield sa SAD-om i rekao kako u demokraciji ne možemo imati generalizirani nadzor građana.

Također je rekao Amnestyju da namjerava zajamčiti zaštitu osobnih podataka kroz kreiranje europske agencije posvećene tom pitanju.