Izvješće o lažnim vijestima - iz kuta ljudskih prava

Dezinformacije su posvuda. Populistički političari označavaju svaku priču ili medij s kojim se ne slažu kao "lažne vijesti", no upravo su oni ti koji stoje iza dezinformacija koje sadrže najozbiljnije laži.

Nalazimo se u razdoblju kada je važno razgovarati o "lažnim vijestima". Izbori za Europski parlament održavaju se u svibnju 2019. godine i postoji opravdana zabrinutost da bi online dezinformacije i propaganda mogle utjecati na ishod izbora.

Imajući to na umu, Europska komisija je uspostavila radnu skupinu koja će se baviti lažnim vijestima i online dezinformacijama. Pozvali su organizacije, kompanije i donositelje odluka da daju doprinos radnoj skupini. Međutim, potpuno su isključili organizacije koje se bave ljudskim pravima.

Zato ne iznenađuje da izvješće radne skupine o "lažnim vijestima" zanemaruje ljudska prava.

Zbog toga je Liberties, u suradnji s Access Now i EDRi, odgovorio vlastitim dokumentom, u kojem naglašava prijetnje za ljudska prava te poziva kompanije i političare da se pridržavaju obaveza iz zakona koji reguliraju ljudska prava.

Cjelovito izvješće preuzmite ovdje

Što su lažne vijesti?

Jedan od naših glavnih argumenata je to da lažne vijesti nisu homogena skupina sadržaja. Donositelji odluka trebali bi se fokusirati samo na dezinformacije koje su lažne, netočne i zavaravaju te su dizajnirane kako bi, tako što ljude na krivi trag, naštetile društvu.

Informacije koje su samo netočne ne upadaju automatski pod tu definiciju. Razmislite o videu zeca koji priča ili mišljenju ove teoretičarke urote o chemtrailu.

Unatoč naslovu na prvom videu, taj zec ne govori. Dobar pokušaj, malena djevojčice. I dovoljna je samo minuta na Googleu ili malo zdravog razuma kako bi se shvatilo da je gospođi koja se bavi chemtrailovima potreban novi hobi.

No, iako oba videa sadrže netočne informacije, oni su ipak primjeri slobode govora. Zašto ih ne nazivamo dezinformacijama ili "lažnim vijestima"? Zato što vas ne pokušavaju namjerno zavarati.

Ne bismo trebali živjeti u svijetu u kojem se na internetu ne bi smjelo razgovarati o određenim temama zbog previše strogih, nejasnih ili nepredvidljivih propisa ili uvjeta pružatelja internetskih usluga.

Smislena rješenja

Liberties, Access Now i EDRi vjeruju da je nužno vrednovanje kako bi se definiralo kada je potrebna javna ili privatna akcija protiv dezinformacija.

Naše izvješće naglašava i važnost provedbe dodatnih istraživanja kako bi se shvatio učinak dezinformiranja na javnost te razvili i implementirali učinkoviti i proporcionalni odgovori na probleme.

Mjere kojima se želi njegovati online odgovornost ne smiju potkopavati zaštitu podataka, privatnost ili slobodu izražavanja i moraju poštivati pravo na anonimnost.

U kontekstu predstojećih izbora, preporučujemo transparentnost i ograničavanje korištenja bihevioralnog oglašavanja u političke svrhe. Također, podržavamo upotrebu sankcija ili kazni za korištenje ilegalno prikupljenih podataka.

Slažemo se s nekim dijelovima Komisijina pristupa, primjerice idejom o boljoj edukaciji medija.

Plan Europske komisije neće riješiti problem online dezinformacija i propagande, niti će promijeniti potrebu za medijskim pluralizmom i pouzdanijim javnim televizijskim servisima. No, njezin nedovoljno razrađen pristup mogao bi potkopati naša temeljna prava.

Cjelovito izvješće preuzmite here