U krizi smo, ali zajedno možemo biti rješenje

Izvršni direktor Libertiesa donosi svoje mišljenje o trenutnom stanju ljudskih prava u Europskoj uniji.
Možemo to reći na različite načine. Možemo napraviti popis 'dobrih i loših' zemalja, možemo kriviti političare, birokraciju, zakone ili, praktički, sve. No, stvarnost je teško negirati: u današnje vrijeme suočavamo se sa srozavanjem standarda demokracije, ljudskih prava i vladavine prava u Europskoj uniji. Ljudska prava gube na popularnosti, a kada je riječ o solidarnosti, toleranciji i sposobnosti naših društava da pruže zaštitu u slučajevima zloupotreba, u 21. stoljeću smo mnogo gori nego u posljednja dva desetljeća prošlog stoljeća.

Kako smo došli ovdje i kako naprijed?

Terorizam, masovna migracija, ekonomska i kulturna (pretjerana) globalizacija te svakojake krize dovele su do toga da se javnost osjeća pod prijetnjom u fizičkom, ekonomskom i kulturnom smislu. Populisti, većinom desničari, za nered krive migrante, manjine, feministice i, u sve većoj mjeri, nevladine organizacije. Klevetničkom retorikom napadaju spomenute grupe i svakoga tko brani ljudska prava, uključujući sudove i medije. U nekim državama populisti su došli na vlast, no čak i tamo gdje nisu njihovo širenje straha utjecalo je na agendu centrističkih konzervativaca. Populisti imaju jednostavan odgovor na strah kojeg prouzročuju: etnocentristički nacionalizam i povratak dogmatskoj, patrijarhalnoj i restriktivnoj interpretaciji kršćanskih vrijednosti. To zagovaraju jer je te stvari lako razumjeti i nude iluziju stabilnosti. No to je samo iluzija.

Pobornici ljudskih prava, solidarnosti i tolerancije nisu bili u stanju oduprijeti se. Uzeli smo zdravo za gotovo da su u Europi poslije Drugog svjetskog rata temeljna prava postala standard o kojem se ne pregovara. Sam genom EU kao projekta mira jasno je pokazao da je Unija, barem djelomično, usmjerena na ljudska prava. Pridruživanje toj slobodnoj, multikulturalnoj Europi koja poštuje prava bilo je ono o čemu su postkomunističke države sanjale desetljećima. Činilo se jednostavno i lijepo, no s pogoršanjem ekonomske situacije postalo je jasno da ne dijele svi vrijednosti kao što su ljudska prava i građanske slobode.

Organizacije za ljudska prava u Europskoj uniji dugo su se bile koncentrirale na lobiranje i parničenje, ali ne i na njegovanje javne podrške - uvijek su pretpostavljale da javnost dijeli njihove vrijednosti ili da se barem slaže da je zaštita prava potrebna. To i nije baš tako. Čini se da veliki dio javnosti smatra da se prava i slobode odnose na ljude u stranim državama i ne vide njihovu važnost kod kuće. Desničarski populisti eksploatirali su ignoranciju javnosti i pretvorili ljudska prava i građanske slobode u nešto negativno: instrument koji određene skupine (kriminalci, teroristi, migranti) upotrebljavaju kako bi se okoristile ili zaobišle zakon.

To je situacija u kojoj se nalazimo. Postoji li izlaz? Mi u Libertiesu vjerujemo da postoji. Ne radi se o nuklearnoj fizici i ne, neće riješiti svaki problem. No, može nas odvesti na pravi put i do nove ere u zaštiti europskih ljudskih prava.

Donosimo tri nove stvari.

Prvo, izgradit ćemo biračko tijelo koje brine o ljudskim pravima. Znamo da postoje ljudi kojima je stalo do ljudskih prava i žele pobijediti populizam, no ne znaju kome se obratiti za pomoć. Taj problem nismo vidjeli u SAD-u gdje je, nakon Trumpove pobjede, poznata American Civil Liberties Union bila preplavljena donacijama. No, kome se obraćaju ljudi u Europi ako žele sudjelovati u obrani vrijednosti? Liberties će informacijama, ekspertizom i inovativnim alatima osnažiti ljude u Europskoj uniji koji su naklonjeni zaštiti prava i pokazati političarima da im je stalo do ljudskih prava, demokracije i vladine prava - i da očekuju od svojih predstavnika da isto brane.

Drugo, povezat ćemo nacionalnu razinu s Europskom unijom. Većina nevladinih organizacija koja se bave ljudskim pravima posvetila je pažnju međunarodnim organizacijama stvorenima s ciljem obrane vrijednosti, poput tijela Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe. No, iako se radi o časnim institucijama, žalosna je istina da one imaju mali politički utjecaj, pogotovo na lokalnoj razini. Svoje napore koncentrirat ćemo u smjeru utjecanja na Europsku uniju koja se tradicionalno, sama po sebi, nije bavila zaštitom ljudskih prava, no ima veliki utjecaj. Učinit ćemo sve što je u našoj moći kako bismo kanalizirali taj utjecaj u zaštitu prava ljudi u državama članicama. Vrijeme je da podsjetimo naše lidere da je cilj Europske unije kao političkog projekta stvoriti prosperitetnu i mirnodopsku uniju zemalja u kojoj se poštuju i štite prava svih osoba.

Treće, vrlo blisko ćemo surađivati s našim organizacijama članicama - organizacijama koje prate stanje ljudskih prava i građanskih sloboda na nacionalnoj razini diljem EU. Nismo odvojeni od naših članica; te nacionalne organizacije su naš temelj, a istodobno im pomažemo našim radom. Pomažemo im da se njihov glas čuje u Bruxellesu, a one nama da odredimo koja su najhitnija pitanja oko ljudskih prava na kojima treba raditi. U suradnji s našim članicama namjeravamo mobilizirati javnost u sklopu kampanja koje su usmjerene na EU, a što će rezultirati boljom zaštitom prava u Uniji.

Došlo je vrijeme da poradimo na tome. Mi počinjemo - hoćete li nam se pridružiti?

Balázs Dénes

Izvršni direktor

The Civil Liberties Union for Europe