Hrvatska ne smije ući u Schengen dok krši ljudska prava

Hrvatska je od Europske komisije primila zeleno svjetlo za ulazak u bezgraničnu Schengen zonu, stoga je devet organizacija koje rade sa žrtvama policijskog nasilja na granicama zajednički reagiralo zahtijevajući prestanak nasilja.

Iako proširenje Schengen zone može biti pozitivan i prijeko potreban pomak prema slobodi kretanja unutar Europske unije, članstvo Hrvatske u Schengenu bi trebalo biti stavljeno na čekanje dok Vlada RH ne zaustavi nasilno i nezakonito protjerivanje, tzv. push-backove migranata, istaknule su organizacije Border Violence Monitoring, Centar za mirovne studije, Are You Syrious, Welcome! Initiative, Rigardu, Mobile Info Team, Re:ports Sarajevo, Refugee Aid Serbia te Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila u zajedničkoj reakciji. Takvo postupanje skorašnje članice Schengen zone, ne da samo direktno ugrožava primjenu Schengenskog zakonika, već predstavlja kršenje međunarodnog i EU prava, uključujući Ženevsku konvenciju o statusu izbjeglica.

Organizacije upozoravaju na ilegalnu praksu na granicama

Posljednje tri godine, organizacije civilnog društva i aktivisti iz Hrvatske (Inicijativa Dobrodošli, Are You Syrious, Centar za mirovne studije), institucije poput Pučke pravobraniteljice zajedno s mnogim međunarodnim vladinim i nevladinim akterima (UN-ov specijalni izvjestitelj za ljudska prava migranata, Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava, Human Rights Watch, Amnesty International, Medecins Sans Frontieres) upozoravaju na nezakonitu i nasilnu praksu hrvatske policije prema migrantima koji pokušavaju ući u Hrvatsku na granicama sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.

Anonimno pismo policajca potvrdilo postupanje na granici

Aktivisti i volonteri međunarodne mreže Border Violence Monitoring prisutni su u graničnim područjima sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, prikupljaju svjedočanstva migranata i objavljuju izvještaje - koji opisuju spomenute nezakonite prakse i definiraju trendove. To su planirana, sustavna i promišljena nezakonita djelovanja policije, a koji onemogućuju ljudima u potrazi za sigurnošću ulazak na teritorij Republike Hrvatske i vraćaju ih u susjedne zemlje bez primjene ikakvih procedura ili omogućavanja pristupa sustavu međunarodne zaštite, često koristeći silu i nasilje. Ne postoje mehanizmi nadzora policijskog postupanja, a nacionalnom preventivnom mehanizmu se onemogućuje rad i pristup podacima policije. Odgovorna tijela do sada nisu sankcionirala ovakve policijske prakse, čak ni nakon objave pisma anonimnih policajaca koji su, temeljem vlastitog iskustva, potvrdili kako policija provodi nezakonite prakse.

Međunarodna tijela uključena, hrvatske institucije ne reagiraju

Ipak, navedene prakse uzete su u obzir unutar međunarodnog konteksta - Savezni upravni sud u Švicarskoj suspendirao je vraćanje izbjeglica u Hrvatsku, tzv. Dublinske transfere, zbog prijetnje nezakonitog protjerivanja iz Hrvatske. Također, protiv Hrvatske se vodi spor pred Europskim sudom za ljudska prava, M.H. i drugi protiv Hrvatske, koji se tiče Afganistanske obitelji čije je dijete smrtno stradalo u naletu vlaka, neposredno nakon što je čitava obitelj nezakonito protjerana iz Hrvatske u Srbiju.

Upravo ove činjenice trebaju biti uzete u obzir prilikom donošenja odluke o tome je li Hrvatska potpuno zadovoljila uvjete za pridruživanje Schengen zoni. Kao država kandidatkinja, potrebno je proći kroz proces evaluacije koji uključuje sve dijelove Schengen aquija. Hrvatska ne primjenjuje niti poštuje relevantne međunarodne pravne standarde i Schengenski zakonik.

Hrvatska ne smije u Schengen dok se ne uspostavi pošten i učinkovit sustav azila

Konkretno, Hrvatska krši članak 13 Schengenskog zakonika koji definira: “Osoba koja je nezakonito prešla granicu i koja nema pravo boravka na državnom području dotične države članice mora se uhititi i podvrgnuti procedurama u skladu s Direktivom 2008/115/EZ.”

Spomenute procedure Direktive osiguravaju pravedan i učinkovit sustav azila, koji potpuno poštuje princip non-refoulement, odnosno zabranu prisilnog vraćanja osobe na područje gdje postoji vjerojatnost da bi bili proganjana, mučena ili ubijena, te smještaj ljudi u adekvatne uvjete.

Međunarodna i nacionalna legislativa ne krši se samo na granicama, već i u dubini teritorija Hrvatske. Svjedočanstva izbjeglica i drugih migranata o detencijskim smještajima u Korenici i Zagrebu, sa sistematiziranim tehnikama koje se koriste u procedurama push-backova, pokazuju kako Hrvatska nije spremna upravljati granicama, a pritom se pridržavati međunarodnog prava i Schengenskog aquija. Zbog toga, Hrvatskoj ne bi trebao biti odobren ulazak u Schengen dok spomenute prakse nisu zaustavljene i sankcionirane.

"Nadamo se da će Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo unutarnjih poslova pokazati političku volju da poštuju ljudska prava migranata te da će mjerodavna europska tijela inzistirati na otklanjanju navedenih prepreka kako bi Hrvatska u razumnom roku postala dio Schengena", zaključile su organizacije.