Službena predizborna kampanja trajala je tek malo duže od dva tjedna, no ona neslužbena počela je mnogo ranije - sve su političke opcije još od početka listopada intenzivno provodile vlastite aktivnosti promocije i pojačane konfrontacije s političkim takmacima.
Iako su u promatranom razdoblju zabilježeni izostanci uredničkih intervencija na diskriminatorne izjave u emisijama s emitiranjem uživo, još su interesantnije za praćenje bile medijske platforme koje su svojom uređivačkom politikom podržavale takve istupe.
U kontekstu kampanje, politički „zapaljiv“ govor i pokušaji prikupljanja političkih poena lako mogu i prijeći granice prihvatljivog te kliznuti u područje diskriminatornog i huškačkog diskursa.
Što je u vijestima?
U nastojanju da steknemo sustavniju spoznaju o govoru i diskursu tijekom izborne promidžbe, GONG i Kuća ljudskih prava tijekom izbornog perioda pratili su medije, s ciljem identificiranja izbornih aktera i medija koji u javnost plasiraju nekorektne, diskriminatorne i stereotipne izjave i napise.
Uzorak medija uvrštenih u praćenje sastojao se od šest dnevnih listova, šest tjednika, tri središnje televizijske informativne emisije, tri televizijske panel-emisije/talk-showa, jedne radijske emisije s emitiranjem uživo te osam internetskih portala. Svi mediji su praćeni u periodu od 1. listopada do 13. studenoga 2015., kako bi bili zahvaćeni završni periodi neformalne pretkampanje, službene izborne kampanje i neposrednih odjeka parlamentarnih izbora.
Dnevna doza diskriminacije
Sadržaji sa svakog od praćenih medija uključeni su u analizu tematskim kriterijem tzv. „svjetonazorskih“, odnosno vrijednosno zasićenih tema koje zauzimaju važna mjesta u hrvatskom javnom diskursu i medijskom prostoru.
Za potrebe praćenja, identificirano je pet takvih tema:
- izbjeglička kriza i migracije u Europi
- rod i politička participacija
- LGBTIQ osobe i njihova prava
- identitet i prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj
- povijesni revizionizam i rehabilitacija ustaškog režima.
Pomoću tih smjernica identificiran je sljedeći broj medijskih objava relevantnih za analizu:
- 372 članka iz dnevnog tiska
- 61 članak iz tjednika
- 292 članka s internetskih portala
- 1 radijska emisija
- 7 epizoda televizijskih panel-emisija/talk-showa.
Ukupni nalazi analize pokazuju da se izjave u kojima je u raznim intenzitetima prisutan stereotipizirajući, ali i diskriminatoran govor pojavljuju u medijima često, gotovo na dnevnoj osnovi. Pritom su za prenošenje takvog javnog govora u nekim slučajevima bili odgovorni akteri koji medijima daju izjave (osobito kada daju intervjue ili gostuju u emisijama na elektroničkim medijima s emitiranjem uživo).
No, u nekim slučajevima su i sami novinari i urednici propustili utjecati na sadržaj i ton korištenog diskursa te ga tako svojim (ne)reagiranjem prešutno odobrili ili čak zaoštrili.
Više detalja dostupno je ovdje.