Europski prijedlog o autorskim pravima prijeti našoj slobodi govora - doznajte kako

Želja Europske komisije da modernizira zakon o autorskim pravima dobra je stvar, no ključni dio njena prijedloga ozbiljno bi ugrozio našu slobodu izražavanja.

Europska komisija planira modernizirati zakon Europske unije o autorskim pravima. To je dobrodošla vijest jer je aktualna regulativa ozbiljno zastarjela: ima upola godina kao i sam World Wide Web i prilično mnogo toga se dogodilo na internetu od kada se EU posljednji put bavila tim pitanjem. Međutim, Komisijin prijedlog ugrožava slobodu izražavanja. Liberties poziva Komisiju da ukloni članak 13 iz svog prijedloga Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu kako bi se izbjegle ozbiljne prijetnje našim ljudskim pravima.

Trenutno odgovornost internetskih kompanija za sadržaj njihovih korisnika regulira takozvana e-Commerce direktiva. Prema toj direktivi internet kompanije nisu odgovorne za podatke koje prenose ako nisu znale da je došlo do kršenja autorskih prava. One ne trebaju monitorirati sadržaj korisnika. Odgovorne su samo ako ih vlasnik autorskih prava obavijesti o kršenju istih i one ne reagiraju sukladno tome. Mnoge kompanije, pogotovo iz glazbene industrije, preziru taj sustav jer moraju 'loviti' materijal koji krši autorska prava. Uklanjanje takvog sadržaja traži trud, vrijeme i resurse. Kompanije u glazbenoj industriji tvrde da platforme kao što su Youtube, Instagram ili Tumbrl trebaju snositi veću financijsku odgovornost oko troškova pronalaženja i sankcioniranja takvog sadržaja jer se dio njihova prihoda bez sumnje generira iz sadržaja koji krši autorska prava, a upload kojeg dopuštaju svojim korisnicima.

Članak 13 predložene Direktive zamijenio bi sadašnji sustav ograničene odgovornosti automatiziranim sustavima filtracije sadržaja koji priječe da se materijal zaštićen autorskim pravima uopće uploada na internet. To bi od svih internet kompanija zahtijevalo da prate sav sadržaj kojeg njihovi korisnici pokušavaju uploadati.

Važno je naglasiti da bi se dotični članak odnosio na sve internet kompanije i one bi morale pratiti sve vrste sadržaja kojeg korisnici uploadaju. Ako članak 13 postane zakon, aktivnost svojih korisnika trebat će neprestano pratiti ne samo platforme koje sadrže video materijal (kao što je YouTube), nego i platforme društvenih medija (kao što su Facebook ili Twitter), blogerske platforme (Blogger ili Wordpress), platforme za dijeljenje fotografija (kao što su Instagram i Flickr) te sve vrste internet platformi koje omogućavaju upload sadržaja.

Vrlo je nevjerojatno da će sustavi filtriranja koje će koristiti te tvrtke biti sposobni primjereno identificirati određene fleksibilnosti unutar zakona o autorskim pravima, kao što su korištenje parodije ili kratkih citata. One će jednostavno spriječiti uploadanje bilo kojeg materijala koji ima i najmanju šansu narušiti autorska prava. Ako pružatelji usluga moraju primijeniti mehanizme za filtriranje kako bi izbjegle odgovornost, one će, kako ne bi riskirale kaznu, gotovo sigurno primijeniti nešto pretjerano restriktivno.

To je izuzetno problematično.

Zamislite da na Facebook želite staviti video o aktualnim prosvjedima kako bi uvjerili svoje prijatelje da se pridruže. Međutim, u pozadini se može identificirati neka autorskim pravima zaštićena glazba - prikladna pjesma trešti dok ljudi marširaju za svoja prava. Ako članak 13 stupi na snagu, postoji velika šansa da nećete moći uploadati vaš video.

Ili zamislite da želite izraziti mišljenje o političkim liderima u vašoj zemlji tako što ćete pokazati da su njihove geste slične nekim zlim likovima iz poznatih filmova. Napravili ste kratki video u kojem se, jedan iza drugog, prikazuju scene i novinski isječci i želite staviti taj video na svoj blog. Ako članak 13 stupi na snagu, postoji dobra šansa da to nećete moći učiniti.

Iako članak 13 zahtjeva da države članice uspostave mehanizme za korisnike kako bi se oni mogli žaliti i tražiti ispravak u takvim slučajevima, ti mehanizmi nisu dovoljni. Kako bi izbjegli pravna i birokratska opterećenja većina pružatelja usluga će ukloniti ili blokirati sadržaj na bazi njihovih uvjeta korištenja, a ne na bazi zakona. Biznisi streme maksimizirati profit, a ne pronalaziti najbolju ravnotežu između autorskih prava i slobode govora - i to se ne neće promijeniti.

Mnogi su zabrinuti zbog članka 13 i tvrde da on ne samo da ugrožava slobodu izražavanja, nego i smanjuje diverzitet na internetu. On stvara ozbiljnu pravnu nesigurnost. Vodeći učenjaci i akademici izrazili su zabrinutost zbog tog zakona; mnogim europskim institucijama upućena su otvorena pisma. Oko legalnosti prijedloga zabrinutost su čak izrazile i države članice.

Liberties je inicirao kampanju kako bi pozvao članove Europskog parlamenta da razmisle o perspektivi ljudskih prava u kontekstu nacrta Direktive i izbrišu članak 13. U drugoj fazi ove kampanje tražit će europske građane da otvoreno pismo, u kojem ih traže da odustanu od tog zakona, pošalju direktno zastupnicima europskog parlamenta. Ako želite doznati više o tom predstojećem dijelu kampanje, molimo Vas da se predbilježite na naš newsletter.

Pridružite nam se u borbi za naša temeljna prava!