Udruge iz EU pozivaju na jaču zaštitu prava prilikom izvoza robe s dvojnom namjenom

Koalicija organizacija civilnog društva objavila je zajedničku izjavu kojom traži jače mjere zaštite ljudskih prava prilikom izvoza robe s dvojnom namjenom, poput opreme za kibernetički nadzor.
Talijanska koalicija za građanske slobode i prava prošlog je tjedna u suradnji s organizacijama Access Now, Amnesty International, Bahrain Center for Human Rights, Digitale Gesellschaft, Elektronisk Forpost Norge (EFN), Foundation for Information Policy Research, International Federation for Human Rights, Privacy International i Reporters Without Borders, objavila zajedničku izjavu kojom - u trenutku kad EU ažurira svoje propise o robi s dvojnom namjenom - poziva na jače mjere zaštite ljudskih prava i jasnije iznimke istraživanja sigurnosti.

Regulacija tehnologije s dvojnom namjenom

Nevladine organizacije pozdravile su prijedlog koji je predstavljen u rujnu 2016. godine, a prema kojem bi Europska komisija ažurirala kontrole izvoza proizvoda s dvojnom namjenom - robe, softwarea i tehnologije koja se može koristiti u civilne i vojne svrhe i/ili može doprinijeti širenju oružja za masovno uništenje.

Organizacije naglašavaju kako se, kada prijedlog ode na usvajanje u Europski parlament, ali i kasnije, u trijalozima, treba držati izvorne poruke.

"Postojeći EU okvir nije uspio zaštititi brojne aktiviste, borce za ljudska prava, novinare i obične korisnike od štetnog utjecaja tehnologije za kibernetički nadzor", rekla je Lucie Krahulcova iz organizacije Access Now. "Napor Komisije kojim se želi obratiti pozornost na posljedice koju takva tehnologija ima na slobodu izražavanja i privatnost je pohvalna i trebala bi imati široku podršku EU institucija", dodala je.

Četiri ključne komponente

Iako organizacije pozdravljaju korake koji jačaju aktualni EU režim, one tvrde da, ako regulativa želi imati značajni utjecaj, treba poboljšati četiri komponente.

  • Mora se ojačati zaštita ljudskih prava s definitivnim učinkom;
  • Treba obuhvatiti svu relevantnu tehnologiju za provođenje nadzora;
  • Potrebna je veća transparentnost i izvještavanje;
  • Moraju se zaštititi istraživanje sigurnosti i sigurnosni alati.

Specifično, organizacije eksplicitno traže da se kriptografski proizvodi uklone s liste i da se na nju ne dodaju novi proizvodi čije uključenje potkopava istraživanje sigurnosti, primjerice forenzički alati. U izjavi tvrde da je enkripcija esencijalna za održavanje sigurnosti korisnika, tvrtki i vlada jer jača integritet komunikacija i sustava.

'Mračna industrija'

Zbog sve veće medijske pažnje povećava se razina svijesti o kontroverznoj trgovini tehnologijom za provođenje kibernetičkog nadzora u Europi, ali i izvan nje. "Govorimo o jako sivoj, netransparentnoj i mračnoj industriji", rekla je europarlamentarka Marietje Schaake.

Tu izjavu dodatno podržava aktualna dubinska istraga De Correspondenta pod nazivom Sigurnost na prodaju te istraživanje Al Jazeere "Trgovci špijuni: Što je elektronički nadzor?"

"Ovdje se ne raspravlja o nužnosti. Države članice EU su prema UN-ovim smjernicama o načelima poslovanja i ljudskih prava odgovorne donositi zakone koji će osigurati da tvrtke posluju u skladu s obavezama koje države imaju oko ljudskih prava", dodala je Krahulcova.