Tech & Rights

Želimo li još jedan svjetski rat? EU aktivirala 'odredbu o uzajamnoj obrani'

Prvi put u povijesti EU europski ministri obrane jednoglasno su odlučili aktivirati "odredbu o uzajamnoj obrani i pomoći".

by Danela Žagar
Image: European Parliament - Flickr/CC content
Centar za mirovne studije (CMS) upozorava da objava rata neće dovesti do unapređenja europskog zajedničkog sustava borbe protiv terorizma.

Nakon napada u Parizu, države članice EU složile su se da će pružiti Francuskoj vojnu pomoć tako što su na sastanku krajem studenoga aktivirale "odredbu o uzajamnoj obrani i pomoći".

Aktiviranje odredbe (Članak 42.7 EU sporazuma) zatražio je francuski predsjednik Francois Hollande. Ona obvezuje države članice na punu podršku u slučaju napada:

"Ako država članica postane žrtva oružane agresije na svom teritoriju, druge države članice obvezne su joj pomoći svim raspoloživim sredstvima".

Intervencija u smislu zaštite

Iako svijet (sa SAD-om na čelu) ratuje s terorizmom već 14 godina, to je danas rezultiralo stvaranjem još grozomornijih terorističkih skupina od tadašnje Al-Qa'ide - na primjer tzv. IS-a, Boko Harama i drugih grupacija koje su u međuvremenu prerasle u paravojne i paradržavne organizacije.

Dodatno, aktiviranjem odredbe o uzajamnoj obrani stvara se međunarodna praksa interpretacije napada od strane organiziranih terorističkih grupa ili paravojnih formacija kao napada od strane formalnih država čime se zapravo tzv. IS-u daje neželjeni i nepotreban državni legitimitet.

CMS još jednom naglašava da se bilo koja vojna intervencija u Siriji mora voditi isključivo s ciljem zaštite lokalnog stanovništva od nasilja tzv. IS-a, a pod okriljem UN-ova Vijeća sigurnosti.

Tako bi akcija imala međunarodni legitimitet i osigurala suradnju svih članica Vijeća koje su trenutno, s očitim partikularnim interesima, uključene u rat u Siriji.

Borba protiv uzroka terorizma

Borbu protiv terorizma treba započeti kroz druge mehanizme, poput članka 222. Ugovora o funkcioniranju EU koji regulira situaciju terorističkog napada na članicu, kao što je bio nedavni u Parizu.

Time bi se osigurala suradnja sigurnosnih aparata zemalja članica koja je u recentnom slučaju napada zakazala te, na globalnoj razini, efikasna blokada financiranja tzv. IS-a od strane država koje su navodne saveznice zapadnoeuropskih država i SAD-a.

Posljednjih 14 godina rata protiv terorizma naučilo nas je da se terorizam efikasno može zaustaviti jedino uklanjanjem njegovih uzroka. Emotivne objave rata predstavljaju ne samo ugrozu osobama koje bježe od terorizma te stanovnicima Europe, već upravo onakav odgovor kakav teroristi žele vidjeti.