Europska komisija otvorila drugu frontu u bitci oko vladavine prava između Poljske i EU

Zašto je Europska komisija odlučila tužiti Poljsku oko prisilnog umirovljenja poljskih sudaca? Donosimo objašnjenje kako biste bili informirani o borbi Europske unije za održanje demokratskih vrijednosti u državama članicama.

Uoči objave ovog ponedjeljka, predviđalo se da će Europska komisija tužiti Poljsku na Sudu Europske unije zbog zakona koji prisiljava 27 od tamošnjih 72 sudaca Vrhovnog suda, uključujući predsjednicu Suda, na rano umirovljenje. Riječ je o posljednjoj u dugom nizu nazadnih mjera kojima stranka Pravo i pravda od dolaska na vlast krajem 2015. godine pokušava staviti sudove pod kontrolu vlasti.

Nema vremena za čekanje

Oni koji prate situaciju vjerojatno znaju da druge vlade u Vijeću EU ispituju Poljsku u sklopu procedure iz Članka 7 (više o tome što Članak 7 podrazumijeva pročitajte ovdje). Da bi se krenulo dalje s procedurom iz Članka 7, najmanje 22 vlade moraju izglasati da situacija u Poljskoj predstavlja rizik ozbiljne prijetnje vladavini prava. Komisija nije sigurna da ima taj broj zato što neke vlade strahuju da bi, ako se nastavi s Člankom 7 u slučaju Poljske, upravo one mogle biti iduće. No, prisilno umirovljenje sudaca nanijelo bi nepopravljivu štetu pravosudnom sustavu Poljske pa čekanje da se vlade EU saberu zapravo i nije bila opcija.

Umjesto da prepusti vladama EU da pronađu kolektivnu savjest, Komisija je uputila najnoviji zakon Sudu kako bi suci EU mogli odlučiti o njegovoj legalnosti. Ponekad su potrebne godine da se predmet okonča, pa je Komisija poduzela još jedan korak i zatražila od Suda da odredi privremeni hitni nalog ('privremenu mjeru') kojom bi se poljsku vladu primoralo da stavi zakon na čekanje dok sud u Luksemburgu ne donese konačnu odluku.

Sporni zakon stupio je na snagu 3. travnja ove godine i dopušta sucima u pitanju da zatraže da se njihov mandat produži na još tri godine. Odluku o tome donosi predsjednik, koji može konzultirati Državno pravosudno vijeće. Međutim, stajalište Vijeća nije pravno obvezujuće i ono samo po sebi nije u skladu s europskim standardima sudačke neovisnosti - zbog čega je ranije ovog mjeseca bilo suspendirano iz Europske mreže pravosudnih vijeća. U praksi, predsjednik ima apsolutnu diskreciju u donošenju odluke koji od sudaca koji se suočava s umirovljenjem može nastaviti služiti.

Trebate prihvatiti funkcionalne preferencijalne kolačiće kako biste vidjeli ovaj sadržaj.

Presuda bi mogla polučiti pritiskom

Kako su Članak 7 i ovaj sudski predmet povezani?

Komisija je aktivirala Članak 7 krajem prošle godine, zato što je poljska vlada odbila implementirati preporuke koje su joj dane tijekom dvogodišnjih pregovora u sklopu mnogo neformalnije procedure, tzv. 'okvira za vladavinu prava'. Ministri su 18. rujna održali drugo saslušanje o Poljskoj u sklopu procedure iz Članka 7 i Varšava je pokazala malo volje da adresira zabrinutost Komisije. Procedura će se nastaviti usporedno sa sudskim postupkom, u pokušaju da se ispravi duga lista štetnih promjena koje je provela Vlada.

Prednost rješavanja slučaja na Sudu Europske unije, umjesto da se čeka da vlade riješe to pitanje politički, je ta da će poljskoj vladi biti teže predstaviti negativnu presudu suda kao političku urotu. A ako Sud utvrdi da Poljska krši pravila EU - a Poljska zatim odbije primjeniti presudu, što je već natuknula - to će staviti dodatan pritisak na vlade koji oklijevaju glasati o Članku 7. Cijeli pravni sustav EU koji određuje pravila trgovine, kretanja i drugih oblika suradnje između vlada, ovisi o tome da se sve države pridržavaju presuda Suda Europske unije. Svaka vlada koja u toj situaciji ne bi željela podržati Članak 7 potkopavala bi pravni poredak koji omogućava funkcioniranje EU.