Da bi se zaustavio PiS treba obustaviti dotok eura

Poljska vlada pokazala se prilično imunom na pravni i politički pritisak Europske unije. Ukidanje sredstava EU, koja ima zakonsku osnovu da to učini, moglo bi se pokazati efikasnijom metodom.

Neovisnost sudstva u Poljskoj djelomično je pošteđena prošlog tjedna kad je poljski predsjednik Duda uložio veto na dva od tri kontroverzna zakona koji reguliraju rad sudova. Vladajuća stranka PiS (Pravo i pravda) izjavila je da će bez obzira na to nastaviti s planom stavljanja tamošnjeg sudstva pod još veću kontrolu vlade.

Europska će Unija, ako se to dogodi, trebati odgovoriti s nečim ozbiljnijim od upozorenja da će dati buduća upozorenja. EU nije uspjela uvjeriti PiS da zaustavi potkopavanje neovisnosti sudstva. Komisija je u sklopu svoje istrage tih reformi uputila Poljskoj nove preporuke, no tamošnja je vlada dosad ignorirala sve preporuke Komisije. Komisija je ustvrdila da će, u slučaju da određeni dijelovi zakona na koje je stavljen veto stupe na snagu, istog trena aktivirati članak 7(1) Ugovora o EU. No, čak i ako Komisija aktivira članak 7, najviše što se može očekivati od Vijeća su riječi. Razlog je to što prije trenutka kada bude moguće uvođenje sankcija treća proći još niz faza (koje bi mogle biti blokirane mađarskim vetom). Komisija je pokrenula i pravni postupak oko neovisnosti sudstva. No sličan slučaj protiv mađarske vlade iz 2012. godine pokazuje da, čak i ako Komisija dobije spor, nije baš vjerojatno da će to rezultirati vladinim ukidanjem mjera oko kojih se spor vodio. Pokazalo se da PiS ionako nije raspoložen pridržavati se presuda Europskog suda.

Iako je riječ o moćnoj i već dostupnoj alternativi čini se da je Komisija odbacila mogućnost da iskoristi EU fondove kako bi pokrenula promjenu mišljenja PiS-a. Dio vlada i povjerenika Europske unije sugerirao je da bi se, kada država članica ne poštuje vladavinu prava, trebalo ukinuti EU financiranje (specifično, 'kohezijski fondovi'). Novac EU slijeva se nacionalnim vladama na niz načina. Kohezijski fondovi zauzimaju najveći udio, a dizajnirani su kako bi pomogli vladama oko investicija u infrastrukturu i zapošljavanje. Poljska bi u periodu od 2014. do 2020. godine trebala primiti 86 milijardi eura - gotovo 19 posto od ukupnih sredstava (545 milijardi) koje su dostupne 28 zemalja EU.

Neki su sugerirali da rezanje EU sredstava nije najbolja opcija jer bi to moglo pokvariti odnose i uzrokovati podjele između vlada Europske unije. Drugi su tvrdili da bi ukidanje EU fondova vladi koja ne poštuje vladavinu prava tražilo promjenu zakonodavstva EU ili čak uspostavljanje novog mehanizma u sklopu europskih ugovora.

Istina je ta da propisi Europske unije koji reguliraju kohezijske fondove već sada, kao uvjet za dobivanje sredstava, traže od vlada da poštuju vladavinu prava. Propisi (skraćeno Uredba o zajedničkim odredbama), traže od vlada da uspostave sustave kako bi se osiguralo da se sredstva iz kohezijskih fondova koriste sukladno zakonodavstvu EU i nacionalnim zakonima. Od vlada se traži da uspostave niz tijela koja upravljaju raspodjelom EU sredstva te isto kontroliraju te sredstva troše sukladno nacionalnim zakonima i zakonodavstvu EU, dok sudovi provode konačnu kontrolu sukladnosti s EU i nacionalnim zakonodavstvom.

Europska komisija je već u srpnju 2016. godine ustvrdila da se vladavina prava u Poljskoj nalazi pod sustavnom prijetnjom. Poljska vlada već neko vrijeme ozbiljno krši svoje obaveze propisane Uredbom o zajedničkim odredbama. Komisija je prošlog tjedna pokrenula pravni postupak zbog zakona na koji poljski predsjednik Duda nije uložio veto, tvrdeći da se njime krši obaveza države da, sukladno zakonodavstvu EU, poštuje neovisnost sudstva.

Dakle, Europska komisija očito smatra da Poljska više nema neovisno sudstvo koje je potrebno kako bi nacionalne vlasti upravljale sredstvima EU sukladno zakonu. To znači da Poljska ozbiljno krši Uredbu o zajedničkim odredbama. U Uredbi stoji da, ako vlada ozbiljno krši svoje obaveze u sklopu iste Uredbe, Komisija ima pravo ukinuti financiranje dok se problem ne riješi. Nije riječ o presedanu - Komisija je 2013. godine 'suspendirala' kohezijske fondove mađarskoj vladi zbog problema s njenim sustavom upravljanja i nadzora potrošnje sredstava Europske unije.

Dok se Komisija koncentrira na poduzimanje mjera koje, čini se, ne utječu na promjenu stava PiS-a, ekonomski pritisak udario bi režim tamo gdje boli: u eure. PiS smatra da se može smijati u lice Bruxellesu jer i dalje uživa podršku javnosti kod kuće. No, PiS uživa kontinuiranu popularnost zahvaljujući onome što neki karakteriziraju kao vladino potkupljivanje javnosti u smislu povećanja isplata određenih povlastica. Nije da EU direktno financira te povlastice. No, možda bi režim dva puta razmislio o financijski neodrživom dijeljenju 'slatkiša' biračkom tijelu da je Komisija obustavila milijarde eura za koje vlada više ne može garantirati legalnu potrošnju. Kad bi vlada znala da EU može i da će ukinuti financiranje možda bi se osjećala manje slobodnom ignorirati buduće preporuke Komisije.