EU Watch

#ToObeyOrNotToObey: Teorija pristanka

Teoretičari pristanka smatraju da obveza poštivanja zakona može proizaći samo iz dobrovoljnog prihvaćanja. Ako se može dokazati da smo pristali držati se zakona, stvar je riješena.

by Orsolya Reich

Moderne teorije o političkoj obvezi, to jest teorije koje pokušavaju objasniti zašto imamo opću moralnu obavezu poštivati zakone dijele se, grubo rečeno, u dvije kategorije. Transakcijski teoretičari vjeruju da mora postojati neka moralno značajna transakcija između vas i države kojom se uspostavlja dužnost da budete poslušni. Netransakcijski teoretičari vjeruju da to nije nužno - možete se naći u situaciji kada ste dužni pokazati poslušnost iako niste ništa napravili.

Postoji i treća struja. Oni smatraju da ne postoji opća moralna obveza poštivanja zakona. O tim disidentima, takozvanim filozofskim anarhistima, govorit ćemo u našem posljednjem članku. No, dozvolite da vas prvo upoznamo s teorijama koje tvrde da imamo snažne moralne razloge da poštujemo zakon samo zato što je to zakon - to jest, teorije koje tvrde da razlog zašto se trebamo držati zakona nije (ili nije samo) to što oni od nas zahtijevaju da radimo ono što je ispravno.

Dobrovoljno prihvaćanje

Transakcijske teorije drže da je naša obveza da poštujemo zakone povezana s nečim što smo učinili. Teorije pristanka spadaju u kategoriju transakcijskih teorija. Teoretičari pristanka vjeruju da je razlog zašto trebamo poštivati zakone to da smo na neki način na njih dobrovoljno pristali.

Zahtjev volonterstva proizlazi iz uvjerenja da se ljudi rađaju jednaki i slobodni. S obzirom na to da se rađamo slobodni, ne mogu nam se nametnuti određene dužnosti. Teoretičari pristanka smatraju da je obaveza poštivanja zakona takva dužnost da može proizaći samo iz dobrovoljnog prihvaćanja. Ako se može dokazati da smo doista pristali držati se zakona, stvar je riješena.

Ako prihvatimo da pristanak, odnosno suglasnost predstavlja temelje političke obveze, ostavlja li to prostora za zviždače? Treba imati na umu da kada pristanemo na nešto to obično nije apsolutno. Možda ste se dogovorili da ćete se naći s prijateljem ispred kina u šest sati poslijepodne, no ako ste na putu svjedočili nesreći i trebalo je vaše znanje iz prve pomoći kako bi se spasila žrtva, imat ćete opravdanje zašto se niste pojavili. Isto tako, možda ste pristali pridržavati se zakona. No, kada možete spasiti živote tako što ćete, primjerice, obznaniti malverzacije u mirovinskom fondu, to što se niste držali zakona može biti opravdano.

Veliki problem

Međutim, postoji veliki problem oko teorije pristanka. Samo mali broj građana u modernim društvima, specifično naturalizirani građani, daju izričitu suglasnost da će se pridržavati zakona države. Kako bi izbjegli taj problem, teoretičari pristanka su pokušavali tvrditi da su se u prošlosti naši preci usuglasili da će uspostaviti državu i poštivati njene zakone. No ni to zapravo ne stoji jer, ako se rađamo slobodni i jednaki, kako možemo biti vezani obećanjima koja su dana generacijama prije u naše ime?

Neki teoretičari pristanka su tvrdili da ljudi izražavaju svoj pristanak, ali ne izrijekom. Možete pristati držati se zakona određenim postupcima (ili propustima). Prosvjetiteljski filozof John Locke vjerovao je u takva djela spadaju među ostalim posjedovanje zemlje, život u kući te uživanje određenih beneficija koje jamči vlada. Moderni teoretičari pristanka tvrde da pristanak označava glasanje na izborima, kandidatura za neku funkciju, davanje zahtjeva za putovnicu.

Prešutna suglasnost

Problem s tim rješenjem, takozvanom teorijom prešutne suglasnosti, je taj da ako ne znate da određenim postupkom ili propustom pristajete da ćete se pridržavati zakona, zapravo i nemate obvezu koja se uspostavlja vašim pristankom da ćete ih poštivati. Uz to, da bi vaša suglasnost bila slobodna i dobrovoljna, morate imati mogućnost uskratiti je bez da platite veliku osobnu cijenu. Boravište očito ne zadovoljava oba kriterija, a nedvojbeno sve ostale akcije kandidata najmanje jedan.

Ako ste i dalje skloni teorijama pristanka, preporučujemo vam da pročitate ovu knjigu. Naravno, postoje i druge teorije koje objašnjavaju zašto bi se trebali držati zakona. Pročitajte naš idući članak u kojem se bavimo teorijama političke obveze koje se temelje na poštenju i zahvalnosti.