Clearview AI - aplikacija koja krši privatnost i od koje nas prolazi jeza

Ako ste, poput mene, osoba koja si ne može pomoći a da ne klikne na bilo što od čega je prolazi jeza, vjerojatno ste već pročitali nekoliko korisnih članaka o aplikaciji Clearview AI.

Ako ste, međutim, imali više sreće i pročitali ih već dovoljno, evo brzog sažetka priče. Prema izvještajima medija, tehnološki start-up Clearview AI je s interneta, uključujući s društvenih mreža kao što su YouTube, Facebook, Instagram i Twitter, "pokupio" više od tri milijarde fotografija lica. To su učinili bez dozvole korisnika i kompanija. Također, razvili su aplikaciju za prepoznavanje lica koja komunicira s njihovom bazom ukradenih fotografija. Navodno, ako fotografirate osobu (djelomična fotografija lica bi mogla biti dovoljna) i usporedite je s njihovom bazom, možete vidjeti javne fotografije te osobe, kao i linkove na kojima su se te fotografije pojavljivale. Čak i kada su one stare 20 ili 30 godina.

New York Times čak spominje tehničku mogućnost spajanja njihova programa s naočalama za proširenu stvarnost koje bi omogućile pretplatnicima na Clearview da identificiraju i istražuju priče iz prošlosti svake osobe koju vide u realnom vremenu. Prosvjednika, atraktivnog prolaznika, koga god.

Prema start-upu, u 2019. godini više od 600 američkih agencija za provedbu zakona koristilo je Clearview AI, a vjerojatno su dozvole izdali i nizu privatnih kompanija. U bliskoj budućnosti planiraju agresivno ciljati odjele američke policije, a planiraju se proširiti i nanajmanje 22 druge države.

Prolazi li vas već jeza? Ne? Mislite da ste, kao građanin EU, zaštićeni od takvog kriminalnog kršenja privatnosti zato što ne napuštate dobri stari kontinent? Nažalost, možda niste te sreće. Kompanija želi proširiti svoje usluge na EU, s primjerice Italijom, Grčkom i Nizozemskom kao potencijalnim partnerima. Trenutno je nejasno je li Clerview AI prekršio europske zakone. Ako su uzeli fotografije građana EU, njihov software bi mogao kršiti Opću uredu Europske unije o zaštiti podataka, članak 4 (14) koja regulira obradu biometrijskih podataka. Komisija tvrdi da prati medijske izvještaje i da vodi konzultacije s tijelima EU za zaštitu podataka.

Praćenje medijskih izvještaja nije dovoljno. Europska komisija mora djelovati, i to bolje prije nego kasnije. Clearview i kompanije koje eksperimentiraju sa sličnom strategijom prikupljanja podataka s interneta predstavljaju očitu prijetnju za sve nas. Želimo živjeti u društvu u kojem se možemo slobodno kretati i ponašati u vanjskom svijetu. Ne želimo da nas itko, čak ni državni agenti, konstantno motri kada se pojavljujemo u javnosti.

Ne tako davno, činilo se da je Europska komisija shvaćala našu želju da živimo u slobodnim društvima. Planirala je, barem zasad, zabraniti tehnologiju prepoznavanja lica. Međutim, planirana zabrana izbačena je iz najnovijeg nacrta njezina dokumenta o umjetnoj inteligenciji. Najmanje što bi mogli učiniti jest da je vrate.

PS: Želite li pročitati više o privatnosti, nadzoru, sigurnosti? Zanima li vas kako su oni povezani s našim zdravljem ili demokracijama? OVDJE pročitajte serijal članaka #meandmyrights koje je napisao naš Israel Butler (head of advocacy u Libertiesu).