Vaša vjera, vaša briga: HCLU-ova kampanja za bolji amandman na Zakon o vjerskim zajednicama

Planirani amandman ne nudi rješenje za kršenje ljudskih prava koje su utvrdili mađarski Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava.

Vaša vjera, vaša briga: HCLU-ova kampanja za bolji amandman na Zakon o vjerskim zajednicama

Peticija za odgovarajući amandman na Zakon CCVI iz 2011. o Pravu na slobodu savjesti i vjeroispovijesti te pravnom položaju vjerskih zajednica.

15. ožujka 2016.

S obzirom na to da:

  • mi, mađarski narod, tražimo građansku i vjersku jednakost pred zakonom od 1848. - vidi četvrtu od 12 točaka mađarskih revolucionara iz 1848. - no sada je taj cilj dalje no što je bio u vrijeme tranzicije 1989.;
  • Zakon o vjerskim zajednicama, koji je na snazi od 2012. godine, osigurava široku lepezu pogodnosti i beneficija za vjerske zajednice koje su pod pokroviteljstvom vlade, dok stotine drugih postojećih i operativnih vjerskih zajednica lišava pravnog položaja;
  • Važeći Zakon o vjerskim zajednicama, prema presudi Europskog suda za ljudska prava iz 2014., nije sukladan zahtjevu ideološke neutralnosti države i vjerske jednakosti pred zakonom te njegovi elementi, što izolirano što u cjelini, krše Europsku konvenciju o ljudskim pravima kao i slobodu udruživanja u smislu prava na slobodu savjesti i vjeroispovijesti, zbog čega država mora platiti odštetu;
  • prijedlog amandmana kojeg je pripremila vlada ne obnavlja pravni položaj oštećenih vjerskih zajednica i ne ispravlja nejednakost između priznatih crkava i vjerskih zajednica već upravo suprotno: jača tu nejednakost utvrđivanjem tri posebna statusa vjerskih zajednica i omogućuje proizvoljno ponašanje države prema određenim favoriziranim vjerskim zajednicama te naposljetku;
  • da je Parlament odbio prijedlog amandmana u prosincu 2015.

mi, niže potpisani, pozivamo mađarsku vladu i provladine parlamentarne zastupnike da se ne odriču zahtjeva navedenih u 12 točaka mađarskih revolucionara iz 1848. te da Parlamentu predlože amandman koji:

  • osigurava potpuno i jednako poštovanje prava na slobodu savjesti i vjeroispovijesti za svaku osobu i za samoodređenje zajednica koje su oformili građani, a koje se baziraju na slobodi savjesti;
  • osigurava jednak položaj vjerskih zajednica, kao i njihovu jednakost pred zakonom, bez privilegiranja bilo koje vjerske zajednice nauštrb druge vjerske zajednice ili pak građanske zajednice koja se bavi sličnim radom, i to ne samo po pitanju pogodnosti oko vjerskih aktivnosti, već i oko mogućnosti suradnje u javnom obrazovanju i procesu donošenja političkih odluka, oporezivanju i podržavanju njihovih dobrotvornih aktivnosti;
  • osigurava ideološku neutralnost države i strogu odvojenost crkve i države;
  • pruža pravni, moralni i financijski lijek za štetu nanesenu vjerskim zajednicama koje je država, u sklopu Zakona o vjerskim zajednicama, lišila priznatog i zakonitog pravnog položaja te koji državni proračun čuva od daljnjih ponižavajućih presuda i obveza naknade štete;
  • je sukladan s mađarskom ustavnom tradicijom koja se temelji na povećavanju jednakih prava i koji se ne vraća na regulativu o vjerskim zajednicama koje je bila na snazi prije revolucije 1848. ili čak tranzicije 1989.;
  • koji je sukladan odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima i zadovoljava zahtjeve Europskog suda za ljudska prava.
Zakonom o vjerskim zajednicama iz 2012. mnogim je vjerskim zajednicama u Mađarskoj bio uskraćen pravni status. Njih devet je na Europskom sudu za ljudska prava uložilo tužbu zbog povrede prava na slobodu vjeroispovijesti.
U travnju 2014. Sud je presudio u njihovu korist. U rujnu te iste godine odbacio je žalbu vlade i potvrdio presudu.
Nakon toga vlasti su morale promijeniti zakon kako bi ga uskladile s nacionalnim i europskim zakonodavstvom, no amandman koji je predložila Orbánova vlada nije na tom tragu.

Organizacija Hungarian Civil Liberties Union (HCLU) je na temu mađarskog Zakona o vjerskim zajednicama pokrenula internet stranicu s peticijom kojom upozorava na iduće: planirani amandman na zakon ne ispravlja povrede ljudskih prava koje su identificirali mađarski Ustavni sud te Europski sud za ljudska prava.

HCLU tvrdi da amandman koji je predložila vlada krši mađarske i EU zakone, i to na nekoliko načina:

  • ustraje na proizvoljnoj definiciji religije i vjerskih aktivnosti;
  • neopravdano diskriminira vjerske zajednice u smislu njihova pravnog položaja;
  • nekim vjerskim zajednicama neopravdano daje veće privilegije, ne samo u odnosu na zajednice koje nisu vjerske, već i spram drugih vjerskih zajednica, i to na području javne podrške koju iskazuje vjerskom životu i financiranju aktivnosti namijenjenih općem dobru;
  • ne pruža adekvatan pravni lijek za vjerske zajednice koje će, kada zakon stupi na snagu, izgubiti svoj pravni položaj;
  • mi, mađarski narod, tražimo građansku i vjersku jednakost pred zakonom od 1848. - vidi četvrtu od 12 točaka mađarskih revolucionara iz 1848. - no sada je taj cilj dalje no što je bio u vrijeme tranzicije 1989.;
  • Zakon o vjerskim zajednicama, koji je na snazi od 2012. godine, osigurava široku lepezu pogodnosti i beneficija vjerskim zajednicama koje su pod pokroviteljstvom vlade, dok stotine drugih postojećih i operativnih vjerskih zajednica lišava pravnog položaja;
  • Važeći Zakon o vjerskim zajednicama, prema presudi Europskog suda za ljudska prava iz 2014., nije sukladan zahtjevu ideološke neutralnosti države i vjerske jednakosti pred zakonom te njegovi elementi, što izolirano što u cjelini, krše Europsku konvenciju o ljudskim pravima kao i slobodu udruživanja u smislu prava na slobodu savjesti i vjeroispovijesti, zbog čega država mora platiti odštetu;
  • prijedlogom amandmana kojeg je pripremila vlada ne bi se obnovio pravni položaj oštećenih vjerskih zajednica kao ni ispravile nejednakosti između priznatih crkava i vjerskih zajednica već upravo suprotno: on bi ojačao tu nejednakost utvrđivanjem tri posebna statusa vjerskih zajednica i omogućio proizvoljno ponašanje države prema određenim favoriziranim vjerskim zajednicama;
  • Parlament je odbio prijedlog amandmana u prosincu 2015.

Hungarian Civil Liberties Union inzistira na potrebi da se zakon u najvećoj mogućoj mjeri temelji na pravu slobode savjesti, samoodređenju zajednica, pravnoj jednakosti vjerskih zajednica, neutralnosti države, odvojenosti crkve od države i neutralnom financiranju.

Ti principi trebali bi se primjenjivati u skladu s osnovnim principima moderne ustavne demokracije. Našom kampanjom želimo obratiti pažnju domaće, ali i međunarodne javnosti, upravo na ta pitanja.

Ključni element naše kampanje je peticija, kojom želimo prikupiti najveću moguću podršku za našu kampanju.