Tech & Rights

#WeDecide: Demokracija i EU. Možemo li utjecati na odluke?

Europska unija možda nije savršen primjer demokracije, ali je doista demokratski režim i to onaj koji zaslužuje našu moralnu podršku.

by Orsolya Reich

Liberties vjeruje da, ako mi Europljani zaboravimo zašto točno želimo živjeti u demokraciji i što demokracija znači, Europska unije može biti lak plijen za populiste. Ako ne želimo da nas maltretiraju autoritarne populističke političke sile, mi Europljani moramo moći uvjeriti naše sugrađane da su određeni politički stavovi samo zamaskirani kao demokratski, ali da oni to zapravo nisu. I za to trebamo argumente.

Serijal #WeDecide bi trebao dati upravo te argumente. Prvi članak objašnjava zašto se neliberalni režimi ne smiju zvati demokracijama, drugi i treći članak predstavljaju argumente u korist podrške demokratskim režimima, četvrti pokazuje da vladavina većine nije demokracija, a u petom stoji da u demokraciji koja dobro funkcionira svoje mjesto imaju i posredni i direktni javni utjecaj. Ovaj članak, posljednji u serijalu, bavi se time kako se volja naroda kanalizira u donošenje odluka u EU.

Prvo, i najvažnije, europski građani članove Europskog parlamenta (skraćeno, EP) od 1979. godine. Europski parlament, s Vijećem, ima zakonodavne i proračunske funkcije. Vrlo je važno koga šaljemo da sjedi u EP-u, zato što u nizu pitanja, kao što su ekonomsko upravljanje, imigracija, zaštita okoliša ili promet, oba tijela imaju istu težinu. Osim toga, Parlament ima velike nadzorne ovlasti nad drugim institucijama EU. Primjerice, može raspustiti Komisiju, koja ga treba redovito izvještavati o implementaciji budžeta. Parlament imenuje predsjednika Komisije, europskog pučkog pravobranitelja, predsjednika Europske središnje banke - to jest, čelnike institucija koje imaju veliki utjecaj na zajedničke pozadinske uvjete naših života. I, može aktivirati proceduru iz Članka 7 protiv države članice koja erodira demokraciju i ne drži se temeljnih vrijednosti Europske unije.

Drugo, postoji niz načina na koji građani mogu utjecati na rad Europskog parlamenta. Građani, primjerice, mogu Europskom parlamentu uputiti predstavku. Možemo tražiti Parlament da se bavi pitanjima koja nas pogađaju ili se žaliti oko načina primjene zakona EU. Možemo tražiti i informacije o temama koje nas interesiraju ili dati Parlamentu do znanja što nas brine putem Ureda za upite građana. Možemo sudjelovati u kampanjama slanja pisama koja su upućena članovima Europskog parlamenta, a koje organiziraju organizacije za građanska prava (poput Libertiesa) ili jednostavno poslati osobni e-mail našim predstavnicima.

Treće, možemo sudjelovati u radu Europske komisije. Mi možemo Komisiji uputiti izravan poziv da predloži zakon putem mehanizma koji se zove Europska građanska inicijativa (EGI). Uz to, možemo tražiti Komisiju da nam pošalje e-mail o novoobjavljenim planovima i javnim konzultacijama. Putem javnih konzultacija, mi možemo izraziti mišljenje o novim inicijativama EU ili o postojećim politikama i zakonima. Jednom kada je Komisija čula naše stavove, odlučila što će dalje napraviti te finalizirala i predala zakonski prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću, mi imamo još jednu priliku za davanje povratne informacije. Možemo dati povratnu informaciju i oko zakona koje su EP i Vijeće već usvojili, a u slučaju kojih se Komisiji daju neke ovlasti nad detaljima.

Četvrto, možemo tražiti članove naših nacionalnih parlamenata ili vlade da izraze specifičan stav u specifičnim tijelima EU ili naprave pritisak na tijelo EU oko specifične odluke. To se može napraviti - ponovno - kampanjama slanja pisama, mehanizmima javnih konzultacija ili iniciranjem nacionalnog referenduma.

Zašto je važno znati za te mogućnosti? Kako će nas to spasiti da ne postanemo plijen autoritarnih populista? Neki ljudi kritiziraju EU i sumnjaju u njezinu legitimnost zato što vjeruju da građani nemaju utjecaj na donošenje odluka u EU. Ako im možete reći za te mogućnosti, oni bi mogli postati manje skloni silama koje se maskiraju kao prvaci demokracije koji se borbe protiv nedemokratskog Bruxellesa.

Naravno, to ne znači da je Europska unija savršen primjer demokracije i da ne bi mogla biti bolja. To ne bi bila istina. No, ona je doista demokratski režim, režim koji zavrjeđuje našu moralnu podršku. I zato bismo trebali zajednički raditi da je poboljšamo tako da redovito obavještavamo institucije o našem mišljenju. I tako da od 23. do 26. svibnja glasamo za stranke koje se zalažu za demokraciju.

Zanima nas što mislite. Hoćete li glasati na europskim izborima? Kako planirate sudjelovati u donošenju odluka u EU? Zašto? Ostavite komentar ispod naše objave na Facebooku i diskutirajte o vašim stavovima s nama i ostalim čitateljima. I pogledajte naš izborni #Vote4Values Tracker.


#WeDecide