Bugarski helsinški odbor (BHC) objavio je svoju prvu studiju koja se bavi specifičnim problemima i potrebama zatvorenica.
Studija, izrađena u kolovozu 2015. godine, naglašava pravo na obiteljski život, trudnoću, porod i dječju skrb u kaznionicama za žene.
Nedostatak rodno osjetljivog pristupa u zatvorskom sustavu vjerojatno proizlazi iz činjenice da žene čine mali udio ukupne zatvoreničke populacije - oko četiri posto.
Odvajanje
Zbog činjenice da postoji samo jedna kaznionica za žene ne može se ispuniti zakonski princip smještanja zatvorenica što je moguće bliže njihovu prebivalištu.
Izolacija zatim vodi drugim problemima, primjerice slabom kontaktu s obitelji i prijateljima, te ima negativne posljedice za reintegraciju dotične osobe u društvu nakon izlaska iz zatvora.
Gledano od srpnja 2015. ukupno 93 zatvorenice imaju djecu mlađu od 18 godina, dok su njih 33 posto samohrane majke. Većina djece ostaje u njihovom normalnom obiteljskom okruženju ili s partnerom zatvorenice, no 35 posto djece smješteno je kod rođaka, u institucije ili udomiteljske obitelji. Takvo micanje majke iz života njene djece uzrokuje tešku patnju.
Bugarski kazneni zakon ne sadržava specifična pravila o određivanju kazne za ženu u slučaju trudnoće, poroda, dojenja ili skrbi za novorođenčad te ne postoji alternativa praksi da se takvu ženu pošalje u zatvor ili pritvor.
U periodu od 2011. do 2014. godine zabilježeno je 58 trudnoća u zatvorima. Od tog, ukupnog broja trudnih žena, samo je njih 11 pušteno iz zatvora prije samog poroda.
Uvjeti za trudnice u zatvoru, iako u nekim aspektima prilagođeni, i dalje su teški te neprimjereni njihovom zdravlju i društvenim potrebama.
Kante
Najozbiljniji je problem nepostojanje sanitarnih čvorova u ćelijama, nedovoljan broj tuševa, WC-a i umivaonika u zajedničkim kupaonicama, ali i ograničen pristup toploj vodi.
Zatvorenice, za koje je predviđeno da moraju biti zaključane u ćelijama tijekom noći, dobivaju kante za zadovoljavanje svojih fizioloških potreba.
Drugi bitan problem kojim se bavi izvješće je zabrinutost oko prava žena na uvjetnu slobodu. Iako je 82 posto zatvorenica iza rešetaka završilo zbog nenasilnih djela te je postotak onih koje izdržavaju svoju drugu ili treću kaznu dvostruko niži nego u muškaraca, muškarce se pet puta češće preporučuje za izlazak na uvjetnu slobodu.