Helsinška fundacija za ljudska prava smatra kako zakon, izglasan 30. prosinca, prijeti slobodi govora i može rezultirati značajnim gubitkom političke nepristranosti javnih medija.
5 promjena
Zakon o medijima u svojoj sadašnjoj formi mijenja proceduru imenovanja i razrješenja članova nadzornih i upravnih odbora javnih medija. Riječ je o idućim promjenama:
- ministar financija imenuje i razrješuje direktore javnih medija;
- ukida se otvorena, transparentna i kompetitivna procedura zapošljavanja članova nadzornih i upravnih odbora javnih medija;
- ukidanje mandatnih ograničenja - ministar financija čelnike javnih medijskih servisa može razriješiti u bilo kojem trenutku;
- ograničava se uloga Nacionalnog medijskog vijeća (KRRiT), ustavnog tijela koje je bilo odgovorno za nadzor nad medijima, korporativno upravljanje i zapošljavanje u javnim medijima;
- trenutačno razrješenje aktualnih čelnika javne televizije i radija (na dan prihvaćanja akta).
'Politički alat'
Helsinška fundacija za ljudska prava (HFHR) objavila je pravno mišljenje o novom zakonu koje istražuje jesu li provedene izmjene i dopune sukladne standardima zaštite ljudskih prava. HFHR tvrdi da zakon jača ovisnost direktora (ravnatelja) javnih medija o vladi i narušava medijski pluralizam.
To znači da će imenovane osobe moći utjecati na sadržaj javnih medija na način da on bude sukladan stajalištima vladajuće većine. Priopćenje HFHR-a naglašava da je "predložena regulativa suprotna temeljnim europskim standardima krajnje slobode javnih medija od vladina utjecaja".
"U priopćenju ukazujemo na činjenicu da, unatoč ranijim najavama, zakon ne poboljšava funkcioniranje javnih medija. Samo će pogoršati postojeće boljke u radu tih institucija", tvrdi Dorota Głowacka, odvjetnica HFHR-a. "Zakon će ograničiti transparentnost načina na koji se imenuje čelnike javnih medija, što će spriječiti bilo kakvu društvenu kontrolu tog procesa. Rezultat je taj da prijedlog omogućava vladi da javne medije koristi kao politički alat u javnoj raspravi".
HFHR ističe i činjenicu da, iako se radi o neupitno važnoj i ozbiljnoj reformi u demokratskom društvu, predloženi zakon nije bio predmet bilo kakve otvorene rasprave. Štoviše, izglasan je u takvoj žurbi da je drugim relevantnim tijelima bilo nemoguće priznati ga i izraziti bilo kakvo mišljenje.
HFHR je skeptičan i oko činjenice da će novi zakon stupiti na snagu na dan njegove objave.
Samo početak
Glasnogovornik stranke Pravo i pravda (PiS), pobjednika izbora u listopadu 2015., ovo naziva početkom reforme javnih medija.
Idući korak koji će poduzeti zastupnici parlamenta bit će definiranje uloge medija, s ciljem stvaranja "nacionalnog medija" koji bi imao statutarnu zadaću.
U znak prosvjeda zbog promjena ostavke su 31. prosinca predali direktori svih javnih televizijskih kanala (TVP 1, TVP 2, TVP Info i TVP Kultura).
Međunarodne reakcije
Udruženje europskih novinara (AEJ) poziva poljsku vladu da se "suzdrži od kušnje da preuzme potpunu političku kontrolu nad medijima". Ta je organizacija uputila otvoreno pismo poljskom ministru kulture. Slično je priopćenje još prije izdala Europska unija za radioteleviziju (EBU), koja je poslala pismo predsjedniku Sejma. EBU vjeruje da će PiS-ovi prijedlozi oko javnih medija dovesti do gubitka političke neovisnosti.
Predstavnici Europske komisije također su izrazili zabrinutost oko novog zakona o javnim medijima. Prije no što je zakon izglasan u Sejmu, prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans uputio je pismo ministru vanjskih poslova Witoldu Waszczykowskom i ministru pravosuđa Zbigniewu Ziobrou.
Europska komisija je prošlog tjedna prvi put aktivirala svoj okvir za zaštitu vladavine prava te tako i službeno pokrenula istragu stanja u Poljskoj i pokrenula razgovore kako bi se riješila kriza.
Günther Oettinger, europski povjerenik za digitalnu ekonomiju i društvo, ustvrdio je iduće za Frankfurter Allgemeine Zeitung: "Imamo mnogo razloga za aktivaciju 'mehanizma vladavine prava', kao i za to da se Varšavu stavi pod nadzor".