Zhivka Aleksandrova je u ožujku 2015., u trudovima, prevezena u bolnicu. Odmah nakon što je primljena, medicinska sestra ju je odvela u rađaonu, gdje su joj stavili periferni venski kateter, što je inače uobičajena praksa tijekom poroda u toj bolnici.

Međutim, ne samo da joj nisu objasnili zašto su joj morali staviti kateter te koji lijek sadržava i koje su njegove potencijalne posljedice i nuspojave, nego u obzir nisu uzeli ni njeno izričito odbijanje tog liječenja.

Aleksandrovu su od njenog djeteta odvojili odmah nakon poroda. Nadležna sestra iznenada je uzela dijete i Aleksandrovoj ga pokazala s vrata, s nekoliko metara udaljenosti.

Nije njen potpis

U sklopu rutinskog postupka, Aleksandrova je ostavljena da leži u rađaoni dva sata, tijekom kojih je dijete bilo u drugoj sobi. Nitko joj nije dao nikakvu informaciju o stanju njenog djeteta ni gdje se ono nalazi.

Nakon što su joj dozvolili da ustane iz kreveta, Aleksandrova je čekala da joj netko donese njenu kćer. Kako se to nije dogodilo, sama je počela tražiti svoje dijete po odjelu. Dijete su joj konačno dali nakon što je prošlo više od tri sata od poroda.

Nakon što je uložila zahtjev da na uvid dobije svoj liječnički karton, otkrila je kako potpis na obrascu o pristanku uopće nije njen. Potpisala ga je druga osoba, bez njenog znanja.

Iz rađaone u sudnicu

Aleksandrova je tužbu protiv bolnice podnijela u listopadu, zbog kršenja njenog prava na informirani pristanak te nezakonitog odvajanja majke od novorođenog djeteta. Zastupa je Bugarski helsinški odbor.

Odvjetnica Daniela Furtunova tvrdi kako se slučaj bavi ne samo kršenjem njenog prava da je se informira o svim postupcima kojima je bila podvrgnuta (te njenog prava da ih odbije), već i narušavanjem prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života, zagarantiranog Člankom 32 bugarskog Ustava te Člankom 8 Europske konvencije o ljudskim pravima.

Majke i djecu držati zajedno

Odvajanje novorođenog djeteta od njene majke, tvrdi odvjetnica Adela Kauchaunova, protivno je Nacionalnom zdravstvenom zakonu, u kojem se tvrdi da bi se majkama i njihovoj djeci trebalo pružiti sigurno i mirno okruženje. Ono je u suprotnosti i s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima bi se dijete trebalo dati majci najmanje jednom u roku od prvih 30 minuta od poroda. Kachaunova tvrdi:

"Tako dugo dok ne postoje medicinski razlozi za suprotno, bolnice bi trebale slijediti normalnu praksu, koja pacijentu pruža najbolju njegu i osigurava brz oporavak. Za majke i njihovu novorođenu djecu, to znači da su zajedno nakon poroda."

Zhivka Aleksandrova, uvrijeđena bezobraznim i neprofesionalnim tretmanom kojem je bila izložena u bolnici, tvrdi da tužbu pokreće kako bi zaštitila druge žene, možda čak i svoju vlastitu kćer.

"Ne želim zaboraviti što se dogodilo jer bi jednom i moja kćer mogla ležati u toj istoj rađaoni i želim živjeti s mišlju da sam je poštedjela ogromnog stresa kroz koji sam ja morala proći."