Tech & Rights

#Vote4Values metodologija

Što mislimo kad kažemo da se netko 'protivi vrijednostima' i odakle nam podaci? Ovo je metodologija iza našeg izbornog #Vote4Values trackera.

by Israel Butler

Što mislimo pod izrazom 'protivljenje vrijednostima'?

Sve države koje se žele priključiti EU moraju dokazati da imaju institucije kao što su slobodni mediji, slobodne i funkcionalne skupine za prava i demokraciju te neovisne sudove. Vlade trebaju dokazati i da su uspostavile zakone koji jamče osnovne vrijednosti, kao što su ustav koji garantira slobodu govora i pravo na jednako postupanje. Ti standardi navedeni su u Članku 2 Ugovora o Europskoj uniji kao zajedničke vrijednosti koje dijele sve europske zemlje te kao vrijednosti na kojima je EU zasnovana.

Kada se referiramo na stranke ili političke grupacije koje se protive vrijednostima, govorimo o strankama koje imaju agendu ili praksu potkopavanja osnovnih vrijednosti vladavine prava, pluralističke demokracije i/ili temeljnih prava. Vladavina prava odnosi se na situaciju kada su nacionalni sudovi neovisni i slobodni od utjecaja ili kontrole političara, kada imaju moć učinkovito i brzo štititi građanske slobode te kada političari i javne vlasti nisu prožete korupcijom.

Demokratski pluralizam odnosi se na postojanje slobodnih i poštenih izbora, kao i postojanje slobodnog i neovisnog novinarstva te mogućnost ljudi da formiraju udruženja i sudjeluju u mirnim prosvjedima. Temeljna prava odnose se na osnovne slobode kao što su sloboda govora, pravo na prosvjed, privatnost ili jednako postupanje prema manjinama i povijesno marginaliziranim skupinama.

Kako smo odlučili tko je 'protiv vrijednosti'?

Prilikom donošenja odluke o tome poštuje li određena nacionalna stranka osnovne vrijednosti gledali smo je li Europski parlament usvojio rezoluciju o toj temi, a koja je bila usmjerena protiv vlade ili vodstva određene zemlje. Europski parlament je u aktualnom razdoblju (2014-2019) usvojio takve rezolucije o vodstvu: Češke, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske i Slovačke.

{{#open-1}}Reci mi više{{/open-1}}

{{#hidden-1}} Promatrali smo također smatraju li stručnjaci da određena politička grupacija (klub, frakcija) ima poziciju koja je protivna osnovnim vrijednostima. Kao takve, klasificirali smo grupacije ENF i EFDD kao one koje se protive vrijednostima. Stručnjaci su te grupacije klasificirali kao 'nativističke', 'radikalnu desnicu' i 'autoritarne' zato što se protive pluralističkoj demokraciji, zaštiti manjina, jednakosti i podržavaju pristup vladanja 'zakon i red' koji zahtjeva neopravdano ograničavanje temeljnih prava. Primjeri se nalaze ovdje i ovdje.

Od sredine travnja se čini da će dvije krajnje desne političke grupacije, ENF i EFDD, prestati postojati. Matteo Salvini, čija je stranka Lega bila u ENF-u, sada pokušava formirati novu političku grupaciju koju bi sačinjavale krajnje desne populističke stranke - Europski savez naroda i država (EAPN). Ta nova grupacija još okuplja članice, no na kraju će vjerojatno uključivati većinu članica ENF-a, neke članice EFDD-a i neke stranke koje su članice - ili su rekle da će se uključiti - grupacije ECR. EAPN će naslijediti ENF i okupiti stranke sličnih nazora pa tu grupaciju klasificiramo kao onu koja se protivi vrijednostima.

Talijanski Pokret 5 zvjezdica želi kreirati novu političku grupaciju, ali još uvijek nema minimalni broj zastupnika iz propisanog minimalnog broja država. On je trenutno član grupacije EFDD, kao i stranka Brexit Nigela Faragea. Dakle, čini se da će i EFDD prestati postojati. Zbog toga smo ostatke EFDD-a, uključujući Pokret 5 zvjezdica, grupirali s 'novim' i 'neovisnim' zastupnicima. Te 'nove/neovisne/5 zvjezdica' nismo klasificirali kao one koji se protive vrijednostima, a i nije riječ o političkoj grupaciji kao takvoj. Sadrži stranke koje se (još) nisu priključile političkoj grupaciji. Imajte na umu da će ta kategorija zastupnika sadržavati stranke za koje se smatra da se protive vrijednostima.

Ovo je cjelovita lista političkih grupacija (klubova, frakcija) i stranaka koje se protive vrijednostima:

  • Jedna politička grupacija u Europskom parlamentu 2019-2024: Europski savez naroda i država (EAPN). Dvije političke grupacije u Europskom parlamentu 2014.-2019: Europa nacija i sloboda te Europa slobode i izravne demokracije.
  • U grupaciji lijevog centra S&D malteška Partit Luburista (PL), rumunjska Partidul Social Democrat i slovačka stranka SMER.
  • U grupaciji centrističkih liberala (ALDE) češka stranka ANO i rumunjska stranka ALDE (koja je koalicijski partner stranke lijevog centra Partidul Social Democrat).
  • U EPP-u desnog centra mađarska stranka Fidesz.
  • Na desnici, euroskeptičnom ECR-u, poljska stranka PiS (Pravo i pravda).

U određenim slučajevima referiramo se na neke druge stranke za koje se vjerojatno može smatrati da se protive vrijednostima. To su Zlatna zora (iz Grčke), Jobbik (iz Mađarske), NPD (iz Njemačke) i Vox (iz Španjolske). Stručnjaci te stranke tretiraju kao 'radikalnu' ili 'ekstremnu' desnicu, što znači da one također teže 'nativizmu' i 'autoritarizmu'.

Odakle nam podaci i što s Brexitom?

Kako bismo utvrdili trenutnu veličinu političkih grupacija i broj članova stranaka koje se protive vrijednostima u svakoj od njih, koristili smo internet stranicu Europskog parlamenta. Za utvrđivanje predviđene veličine svake političke grupacije nakon izbora koristili smo javno dostupne podatke iz Politico poll of polls za europske izbore - baze nacionalnih anketa koja se redovito ažurira.

{{#open-2}}Reci mi više{{/open-2}}

{{#hidden-2}} Politico poll of polls od 11. travnja uključuje podatke koji omogućavaju da vidite kako će Europski parlament izgledati ako će Velika Britanija sudjelovati na izborima. Ako Velika Britanija bude sudjelovala na izborima, ukupni broj mjesta u idućem Europskom parlamentu bit će 751 umjesto 705.

Mi se i dalje fokusiramo na to kako će Europski parlament izgledati jednom kad Velika Britanija napusti EU. To je stoga što, čak i ako Velika Britanija izabere zastupnike, vjerojatno otići iz EU u ranoj životnoj fazi idućeg parlamenta i tada će broj zastupnika ponovno pasti na 705. Dakle, britansko sudjelovanje na izborima imat će samo kratkoročni utjecaj.

Zašto 705?

Parlament ima 73 zastupnika iz Ujedinjenog Kraljevstva. Svaka država dobiva određeni broj zastupnika na temelju broja stanovnika. U planu je da se, kada Velika Britanija ode, neka od njezinih 73 mjesta preraspodijele drugim državama zbog porasta broja njihovih stanovnika proteklih godina.

Politico poll of polls za europske izbore ne razvrstava zastupnike iz različitih nacionalnih stranaka koji bi se mogli priključiti istoj političkoj grupaciji na razini EU, a od kojih neki jesu, a neki nisu povezani s nacionalnim strankama koje se protive vrijednostima. To je slučaj rumunjskih pripadnika grupacija S&D i ALDE, poljskih pripadnika grupacije ECR i čeških članova grupacije ALDE. U tim slučajevima, zbog nedostatka detaljnijih podataka, vodili smo se podacima iz Politico poll and polls za europske izbore 2019. svjesni da oni možda uključuju članove stranaka koje, u biti, nemaju agendu koja se protivi vrijednostima. Ako želite doznati više o tome kako tim Politico poll of polls-a slaže ankete, objašnjenje njihove metodologije možete pronaći na njihovoj internet stranici. {{/hidden-2}}

Kako znamo koje će se nacionalne stranke priključiti kojim političkim grupacijama?

Vodimo se pretpostavkom da će sastav političkih grupacija ostati manje više isti kao što je sada. U slučajevima kada su grupacije već objavile da će prihvatiti novu članicu to smo prikazali. To je zato što se naš tracker temelji na podacima iz Politico poll of polls-a koji uključuje takve promjene. Primjeri takvih promjena uključuju grupacije ECR (koja je prihvatila francusku stranku Debout la France) i ALDE (za koju se očekuje da će prihvatiti Macronov La Republique En Marche). Tracker trenutačno reflektira sastav političkih skupina koji se temelji na podacima Politico poll of polls-a za europske izbore od 23. travnja 2019. godine.

{{#open-3}}Reci mi više{{/open-3}}

{{#hidden-3}} Naravno, moguće je da će doći do novog razvoja događaja u različitim zemljama i da se članstva mogu promijeniti. Primjerice, ako bi grupacija desnog centra EPP formirala koaliciju koja bi uključivala ECR, mogli bismo svjedočiti tome da poljski zastupnici koji su članovi EPP-a izađu iz te grupacije. Razlog je taj što grupacija ECR sadrži poljsku vladajuću stranku, dok EPP sadrži poljsku opozicijsku stranku. Te dvije stranke su ljuti protivnici i malo je vjerojatno da bi željele zajedno raditi na razini EU.


Također, teško je unaprijed znati što bi mogle učiniti nove stranke ili 'nezavisni' zastupnici. Primjerice, ako bi se formirala konzervativna koalicija koja se protivi vrijednostima, moguće je da bi neki zastupnici iz stranaka za koje bi se moglo tvrditi da se protive vrijednostima željeli priključiti toj koaliciji ili nekoj od političkih grupacija koje su dio te koalicije. Slično, moglo bi biti i novih stranaka s agendama koje se protive vrijednostima, poput španjolskog Voxa, a koje će nakon izbora odlučiti kojoj će se od postojećih grupacija priključiti. To spominjemo u slučajevima u kojima smatramo da su te mogućnosti relevantne. {{/hidden-3}}

Doznajte više:

Što točno radi Europski parlament i zašto je toliko važan? Pročitajte.

Ovo bi mogli biti najvažniji izbori za Europski parlament ikada. Zašto? Pogledajte.

Riješite naš kviz i doznajte zašto biste trebali glasati na izborima za Europski parlament.

Ako ste spremni, zaronite u naš #Vote4Values Tracker.

#Vote4Values