Ranjive građane EU u Švedskoj stalno se iseljava iz njihovih privremenih naselja zbog mišljenja da te osobe nemaju pravo naseliti se na zemljištu na kojem su se smjestili. Mnoge deložirane osobe su Romi iz Rumunjske.

Deložacije provodi policija koja, među ostalim, ruši podignute kućice, zapljenjuje kamp prikolice, postupa prema osobnom vlasništvu kao smeću te samo ponekad upućuje deložirane osobe u privremeni smještaj, gdje one mogu provesti nekoliko noći.

Aktivnija policija

Švedska vlada je u rujnu 2015. godine pokrenula istraživanje kako bi prikupila prijedloge o tome kako poboljšati mogućnosti uklanjanja nezakonitih naselja.

Rezultati istraživanja uključuju prijedlog pojednostavljenja procesa deložacije, primjerice novu proceduru uklanjanja u kojoj vlasnici zemljišta više ne trebaju identificirati osobe koje žive na tom području prije nego što ih se iseli. Osim toga, predlaže se i da policija preuzme aktivniju ulogu u uklanjanju nezakonitih naselja, bez obzira jesu li ona niknula na javnom ili drugom zemljištu.

Istražitelj predlaže i da se u slučajevima uklanjanja naselja omogući izdavanje privremenih odluka (odluke o mjerama koje bi se izvršavale odmah, bez da se obavijesti osobu ili osobe na koje se ona odnosi i bez da one imaju mogućnost odgovoriti prije izvršenja iste) te da viši policijski dužnosnik ima pravo prodati ili uništiti imovinu koja je zatečena na lokaciji uoči uklanjanja.

Iseljavanje ranjivih građana

Civil Rights Defenders su, kao jedno od savjetodavnih tijela, uputili priopćenje vladi. Vrlo smo kritični prema zaključcima istrage i odbacili smo većinu prijedloga jer je takvo postupanje prema osobama koje se deložira iz njihovih naselja suprotno švedskim međunarodnim obavezama oko ljudskih prava.

Civil Rights Defenders pozdravlja vladine napore da podrži pravo zemljoposjednika na vlasništvo, no naglašava da se ono ne može provoditi bez poštivanja prava naseljenika prilikom uklanjanja njihovih naselja. Organizacija kritizira prijedloge jer bi oni, u praksi, mogli voditi dovesti do toga da deložacije ranjivih građana EU budu nesigurnije u pravnom smislu.

Zabrana prošenja

Ministar javne uprave Ardalan Shekarabi je u kolovozu 2016. objavio da vlada razmišlja o zabrani prošenja. Uobičajeni razlog zašto ranjivi građani EU moraju prositi u Švedskoj jest sustavna diskriminacija u njihovim matičnim državama, zbog čega oni ne mogu zarađivati za život ili uživati najosnovnija prava. Mnogi od njih ne mogu pronaći drugi izvor zarade osim da prose na ulicama Švedske ili drugih europskih zemalja.

Civil Rights Defenders jako je kritičan i prema tom prijedlogu i vjeruje da će on prisiliti već ionako ranjive građane EU na potpuno otuđenje. Umjesto toga, vlada bi se trebala fokusirati na to kako zajamčiti poštivanje prava ranjivih građana EU kada se oni nalaze u Švedskoj te treba napraviti pritisak na rumunjsku vladu kako bi ona ozbiljnije shvatila odgovornost poštivanja prava Roma u toj zemlji.

Cijelu izjavu pročitajte ovdje.