Democracy & Justice

Rumunjske nevladine organizacije u iščekivanju dok vlada napada građanske slobode

Ova godina možda je počela s najuspješnijim javnim prosvjedima od svrgavanja Ceausescua, no nevladine organizacije sada se bore za svoj život.

by Jonathan Day

Kao i Mađarskoj, Poljskoj i drugim državama EU, rumunjska vlada zaposlena je izradom zakona koji ograničavaju aktivnosti nevladinih organizacija. U parlamentu se trenutno nalazi više zakona koji će, ako prođu, ozbiljno ograničiti temeljno pravo javnosti na prosvjede i pozivanje vlade na odgovornost. Unatoč tome što je godina počela uspjehom za civilno društvo sada je važnije nego ikada da ljudi budu spremni za obranu građanskih sloboda.

Pobjeda naroda

Nova vlada Sorina Grindeanua iskoristila je početkom siječnja izvanredne mjere kako bi ubrzala usvajanje dekreta o dekriminalizaciji određenih oblika zloupotreba koje su počinili vladini dužnosnici. Predložila je i amandman na Kazneni zakon koji dekriminalizira djelo zloupotrebe dužnosti ako je iznos ukradenog novca bio manji od 200.000 rumunjskih leja (oko 43.500 eura).

Službeno se uredba opravdavala objašnjenjem da je potrebno smanjiti prenapučenost zatvora jer se, zbog endemske korupcije u Rumunjskoj, mnogi dužnosnici nalaze u zatvoru. Samo je prošle godine 30 visoko rangiranih dužnosnika optuženo za korupciju, uključujući bivše ministre i zamjenika guvernera središnje banke. No, građani i nevladine organizacije koje se bave građanskim slobodama doživjele su dekret i amandman na Kazneni zakon kao pokušaj amnestiranja dužnosnika koji su se u prošlosti ogriješili o zakon i izolaciju političara od budućih istraga korupcije.

Ubrzo su se u Bukureštu i drugim gradovima diljem zemlje počeli održavati dobro organizirani prosvjedi protiv reformi. Skupine civilnog društva uspješno su mobilizirale desetke tisuća ljudi da prosvjeduju danima. U Bukureštu su se 5. veljače održale najveće javne demonstracije od pada Nicolaea Ceausescua tijekom kojih je više od pola milijuna ljudi tražilo ostavku vlade.

Odgovor je stigao brzo: dekret je povučen istog dana, dok se 8. veljače glasalo o povjerenju vladi. Vlada je preživjela, no jedva jedvice: zastupnici iz vladajuće koalicije bili su suzdržani čime su spriječili protivnike do prikupe potrebnih 50 posto glasova.

Ugrožene građanske slobode

Čini se da su uspješni prosvjedi doveli do toga da su mnogi rumunjski političari shvatili istinsku snagu civilnog društva. Ljudi su jasno pokazali da imaju moć pozvati svoju vladu na odgovornost. Rumunjski dužnosnici, možda pomalo uspaničeni zbog te spoznaje, počeli su davati izjave i donositi zakone usmjerene protiv uživanja građanskih sloboda i sloboda koje su potrebne za rad nevladinih organizacija.

Tjedan dana nakon što je regulativa povučena, ministrica rada Olguta Vasilescu upozorila je prosvjednike koji su i dalje snažno istupali protiv vlade da su dužni pridržavati se zakona koji roditeljima brani da vode djecu na javne prosvjede.

Drugi član PSD-a, Arges Catalin Radulescu, rekao je na vrhuncu prosvjeda da bi policija trebala suzbiti prosvjednike vodenim topovima. Također je spomenuo kako i dalje ima kalašnjikov kojeg se domogao tijekom revolucije i da je spreman iskoristiti ga protiv prosvjednika.

No, zakonske inicijative mogu napraviti mnogo trajniju štetu od onih retoričkih. U ožujku je u Senat došao zakon koji predlaže kažnjavanje svakog pokušaja 'narušavanja ustavnog poretka' s do tri godine zatvora. Prema tom zakonu javni bi prosvjedi, poput onih koji su se održali u veljači, bili ilegalni. Srećom, zakon se još uvijek nalazi u parlamentarnoj proceduri i mogao bi biti stopiran.

No od svih zakonskih inicijativa koje su se pojavile ove godine možda najviše zabrinjava nacrt zakona o gašenju nevladinih organizacija koje dva puta godišnje ne objave svoj operativni budžet. Nacrt zakona predložen početkom lipnja je, čini se, preslika sličnog zakona u Mađarskoj (koji se bazira na ruskom zakonu). On prisiljava svaku nevladinu organizaciju koja primi više od 24.000 eura u donacijama iz inozemstva da se registrira kao 'strani agent'.

Borba za život

Rumunjske nevladine organizacije oštro su reagirale na prijedlog o prijavljivanju budžeta. Nekoliko najpoznatijih organizacija u državi, uključujući Libertiesovu članicu APADOR-CH, objavilo je prosvjedno pismo protiv zakona i pozvalo zastupnike da odbace prijedlog zakona. Nakon velikog pritiska, zakon je stavljen na čekanje, do kraja ljeta.

Iako nije bilo reakcija iz inozemstva - možda u nadi da će zastupnici doći k pameti - neki u Bruxellesu su primijetili što se događa. U travnju su zastupnici Europskog parlamenta iz grupacije Zeleni/EFA objavili priopćenje u kojem su upozorili na pokušaje rumunjske vlade da 'ograniči slobode građana i organizacija civilnog društva'. Oštriji odgovor Europskog parlamenta, koji će se bazirati na široj podršci, bit će važan ako vlada odluči oživiti spomenute zakone.

Snažno protivljenje javnosti spram omalovažavanja nevladinih organizacija vrlo je važno zbog opasnosti koju takvi napadi predstavljaju - opasnost koja nadilazi očite restrikcije naših prava. Politička retorika usmjerena protiv rada nevladinih organizacija pa čak i prijetnje onima koji ih podržavaju lako se može shvatiti kao implicitna dozvola za provođenje nasilja nad istima. Već smo vidjeli takvo ponašanje u drugim državama EU gdje su vlade pokazala nesklonost prema građanskim slobodama. Politički motivirano premlaćivanje slovačkog člana nevladine organizacije u rujnu 2016. i uništavanje ureda grupe koja se zalaže za LGBT prava u Poljskoj u lipnju ove godine samo su dva primjera.

U biti, tome već svjedočimo u Rumunjskoj: u lipnju je muškarac pretučen kad je išao na Pride u Bukureštu samo zato što je nosio odjeću s uzorkom LGBT zastave. Kada političari otvoreno prijete nasiljem to služi kao prešutno odobrenje drugima da provode takva djela.

Kako se zastupnici vraćaju s ljetne stanke, spomenuti bi se zakoni mogli vratiti u prvi plan. Ova je godina započela dobro za grupe civilnog društva, no to ih je pretvorilo u mete za političare koji ne žele odgovarati javnosti. U Rumunjskoj, kao i u drugim dijelovima EU, nevladine organizacije sada ulaze u početnu fazu nove borbe za svoje preživljavanje te preživljavanje demokracije i vladavine prava.