Tech & Rights

Izbjeglice na granici: Situacija u Bugarskoj u 2014. godini

Sirijske i druge izbjeglice i dalje imaju teškoće prilikom ulaska u Bugarsku, koja je između 2013. i 2014. zabilježila 60 posto manji priljev migranata

by Bulgarian Helsinki Committee
Image: Stanimir Stoyanov - Flickr/CC content

Broj državljana trećih zemalja koji su 2014. ušli u Bugarsku smanjio se u odnosu na 2013. godinu, pokazalo je novo trilateralno izvješće o pristupu bugarskom teritoriju i međunarodnoj zaštiti, koje su izradili Bugarski helsinški odbor, glavna uprava ministarstva unutarnjih poslova za borbu s organiziranim kriminalom i visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice.

Borbe i priljev

Zbog neregularnog ulaska u zemlju 2014. godine pritvoreno je ukupno 4.467 državljana trećih zemalja. Ta brojka za 60 je posto niža od one u 2013. godini, kada je iz istog razloga pritvoreno njih 11.243. Poboljšane mjere koje je Bugarska poduzela kako bi smanjila pritisak mješovitog migrantskog priljeva preko Turske dovela je u 2014. do značajnog smanjenja broja državljana trećih zemlja pritvorenih u zelenoj pograničnoj zoni. Iako Turska trenutno udomljava više od dva milijuna ljudi koji traže zaštitu, ona ne odobrava azil izbjeglicama iz trećih zemalja u sklopu Ženevske konvencije.

Trenutni konflikti na Bliskom istoku, politička nestabilnost i rastući utjecaj takozvane Islamske države u regiji, glavni su faktori koji generiraju mješovite migrantske tokove prema EU. Kao i prijašnjih godina, Sirijci (sa 58 posto) čine najveći broj državljana trećih zemalja koji pokušavaju neregularno ući u Bugarsku preko njene granice s Turskom. Odraz je to katastrofalne situacije u Siriji i očajnih okolnosti u kojima se nalaze Sirijci koji traže azil u EU.

Djeca bez pratnje

Intenzivnija granična kontrola i preventivne mjere protiv neregularnih mješovitih priljeva migranata najviše su utjecali na tokove prisilne migracije. Bugarsko ministarstvo unutarnjih poslova je prijavilo kako je u 2014. godini 6.400 državljana trećih zemalja (većinom Sirijaca, Iračana i Afganistanaca) dobilo službenu zabranu ulaska na bugarski teritorij i da su vraćeni, većinom u Tursku. Tim je osobama možda potrebna međunarodna zaštita jer se njihove zemlje porijekla spominju u kontekstu progona, oružanih konflikata i kršenja ljudskih prava.

Izvješće, u smislu poboljšanja nacionalnog sustava, u obzir uzima ispravnu primjenu principa nekažnjavanja neregularnog ulaska ili boravka u zemlji. U 2014. godini također su poboljšane i granične prakse po pitanju djece bez pratnje, a koja traže azil - u smislu da su pogranične snage počele upućivati takvu djecu na lokalnu službu za zaštitu djece, koja im je pomogla s ulaganjem zahtjeva za azil. Ipak, potreban je dodatan rad po pitanju pružanja prevoditeljskih usluga te 24-satne registracije tražitelja azila pri Državnoj agenciji za izbjeglice.

Cijelo izvješće može se preuzeti na bugarskom i engleskom jeziku.