Sve vlade koje su stvorile Europsku uniju i postale njenim članicama složile su se da se svaka država koja želi biti članica EU mora pridržavati određenih vrijednosti te ih štititi. Među njima su vladavina prava, demokracija i standardi ljudskih prava. Od svake se države koja želi postati članicom traži zaštita tih vrijednosti.
Jedna od odgovornosti Europske komisije jest osigurati da se vlade EU pridržavaju vrijednosti Europske unije. Komisija je zabrinuta da promjene koje nova poljska vlada uvodi oko Ustavnog suda i javnih medija štete vladavini prava.
Što je vladavina prava?
Vladavina prava je skup principa dizajniranih s ciljem sprečavanja vlade da zloupotrebljava svoje ovlasti. Među ostalim, vladavina prava traži od vlada da djeluju u granicama zakona, pogotovo nacionalnog ustava, ali i međunarodnih standarda ljudskih prava. Većina država Europske unije ima ustavni sud ili tribunal, čiji je posao provjeravati da vlada ne donosi zakone koji krše ustav.
Kako bi ustavni sud štitio ustav, suci tog suda moraju biti neovisni i nepristrani. Dakle, trebaju biti neutralni i slobodni od utjecaja političara.
Kada vlada krši ustav, situacija se ne može ispraviti tako dugo dok ustavni sud ne donese odluku. Dakle, za učinkovitu zaštitu ustava nužno je da ustavni sud relativno brzo donosi odluke. Ako je sud spor, tada može proći i nekoliko godina prije no što se ispravi kršenje ustava. Do tog trenutka vlada može djelovati nezakonito.
Vladavina prava također zahtjeva od vlada da zakone donose demokratskim procesom, sukladno volji naroda. Demokracija koja dobro funkcionira oslanja se na to da javnost ima pristup uravnoteženim i točnim informacijama medija na koje političari nemaju utjecaj.
Kako se to odnosi na Poljsku?
Komisija je zabrinuta zbog situacije u Poljskoj zbog dva razloga.
Prvi su promjene koje se odnose na Ustavni sud. Nova je vlada imenovala više sudaca Ustavnog suda nego što joj je dozvoljeno - pet umjesto dva. Vlada odbija implementirati nedavnu odluku Ustavnog suda koja jasno propisuje da aktualna vlada mora prihvatiti tri suca koja je imenovala prethodna vlada te da može imenovati samo dva suca po svom izboru.
Ako vlada može ignorirati sud, tada sud ne može raditi svoj posao - osigurati da se vlada pridržava ustavom postavljenih granica. To znači da ustavni sud neće moći spriječiti vladu da kreira zakone koji krše ustavom zaštićena ljudska prava.
Nova je vlada također promijenila pravila o načinu rada Ustavnog suda. Te promjene značajno usporavaju brzinu kojom sud može odlučivati. To znači da u slučaju da vlada učini nešto nezakonito može proći i nekoliko godina prije no što Ustavni sud ispravi situaciju.
Drugo, Komisija je zabrinuta da bi promjene koje je nova vlada napravila po pitanju poljske javne televizije mogle utjecati na slobodu izražavanja i informiranja. Promjenama se vladi daje kontrola nad imenovanjem čelnika javnih medija i članova nadležnih nadzornih odbora.
Što se sada događa?
Komisija je u slučaju Poljske aktivirala mehanizam 'okvira' za zaštitu vladavine prava. Okvir ne podrazumijeva nikakve sankcije - Komisiji ne daje mogućnost da kazni vladu, ukine EU sredstava ili joj oduzme pravo glasa u EU. Okvir je dizajniran tako da Komisiji i vladi omogućava razgovor i pregovore o rješenju.
Komisija može aktivirati okvir kada smatra da postoji 'sustavna' prijetnja vladavini prava u državi članici EU. Pod 'sustavnom' prijetnjom Komisija smatra situaciju u kojoj nacionalni sudovi, poput poljskog Ustavnog suda, više ne mogu osigurati ponašanje vlade koje je sukladno zakonu.
Ako vlada odbije implementirati odluka suda, miješa se u neovisnost sudaca ili usporava brzinu rada suda, sudovima se uvelike otežava posao provjeravanja vlade, odnosno toga ponaša li se ona u skladu sa zakonom.
Okvir podrazumijeva tri koraka. Prava faza već traje. Komisija je vladi objasnila zašto je zabrinuta oko Ustavnog suda i očekuje od poljske vlade da joj objasni što je učinila, zašto i koje su posljedice za vladavinu prava. Iako Komisija ima vlastite stručnjake koji analiziraju situaciju, u obzir će uzimati i informacije i ekspertizu drugih izvora.
Komisija će se posebno oslanjati na ekspertizu ‘Venecijanske komisije’, koja je dio Vijeća Europe. Riječ je o tijelu koje sačinjavaju neovisni stručnjaci koji se bave analizom zakona i politika te provjerom potencijalne štete za vladavinu prava.
Na temelju razgovora s poljskom vladom i svoje analize, Komisija može odlučiti hoće li obustaviti istragu ili krenuti u drugu fazu okvira. Komisija će odluku najvjerojatnije donijeti u ožujku 2016. godine.
Što slijedi dalje?
Mogla bi se dogoditi jedna od tri stvari:
- Moguće je da Komisija do dovršetka razgovora s poljskom vladom zaključi da promjene oko Ustavnog suda i javnih medija ne nanose štetu vladavini prava. Komisija bi mogla i dalje držati situaciju na oku, no ne bi od Poljske tražila promjene i proces bi službeno bio završen.
- Alternativni scenarij je onaj prema kojem poljska vlada tijekom razgovora može neslužbeno pristati vratiti stvari u početno stanje ili onaj da napravi neke druge, manje izmjene koje traži Komisija - čime bi se proces vjerojatno okončao.
- Treća je mogućnost da poljske vlasti ne uspiju uvjeriti Komisiju zašto su promjene oko Ustavnog suda i javnih medija prihvatljive te Komisija zaključi da je vladavini prava nanesena šteta. Ako se to dogodi, Komisija će vjerojatno krenuti u drugu fazu okvira, u sklopu kojeg se vladi daju preporuke oko toga što bi trebala učiniti kako bi se ponovno osigurala vladavina prava. Vladi bi se tada dalo vremena i ponudila pomoć u implementaciji tih prijedloga.
U finalnoj fazi okvira, Komisija bi provjerila je li poljska vlada propisno implementirala preporuke. Ako vlada ne uspije implementirati preporuke Komisije, tada Komisija može odlučiti pokrenuti drugu vrstu procedure koja bi mogla rezultirati sankcijama.
Ovu proceduru, koja dosad nije korištena, opisuje Članak 7 Sporazuma o Europskoj uniji.