U crno odjeveni prosvjednici okupili su se 3. listopada, pod sloganom "Crni prosvjed" (i istoimenim hashtagom - #czarnyprotest).
Vodeći se primjerom žena na Islandu 1970. godine, Poljakinje su 3. listopada krenule u štrajk kao upozorenje protiv novog nacrta zakona o pobačaju. Mnoge od njih nisu se pojavile na poslu, već su se pridružile brojnim prosvjedima u gradovima diljem Poljske.
Akcija "Crni ponedjeljak" postala je viralna - tisuće korisnika interneta objavilo je svoje fotografije u crnoj odjeći, pod zajedničkim hashtagom #czarnyprotest (#crni prosvjed).
Suprotni nacrti zakona
Građanska koalicija "Zaustavimo pobačaje!" predala je parlamentu u kolovozu nacrt zakona koji mijenja odredbe koje dozvoljavaju pobačaj te uvodi potpunu zabranu pobačaja. Nacrt je podržalo više od 450.000 ljudi. U isto vrijeme, građanska koalicija "Spasimo žene" predala je nacrt zakona koji liberalizira odredbe o pobačaju.
Prema važećem poljskom zakonu, pobačaj je dozvoljen u samo tri slučaja: teške malformacije fetusa; kada trudnoća predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje ili život majke i kada je trudnoća rezultat kaznenog djela (silovanja ili spolnog odnosa s maloljetnom osobom).
Parlament je na sjednici sredinom rujna odlučio odbaciti nacrt zakona koji liberalizira pristup pobačaju i istovremeno je nastavio raditi na zakonu kojim se uvodi potpuna zabrana prekida trudnoće.
Velika moć tužiteljstva
Prema tom nacrtu zakona, prekid trudnoće je ilegalan i kažnjiv zatvorskom kaznom u trajanju do pet godina. Međutim, kazna nije previđena ako je okončanje trudnoće rezultat liječničkog zahvata koji je liječnik poduzeo kako bi spasio život majke. Postojanje takvih okolnosti trebalo bi potvrditi tužiteljstvo, što znači da mu se ostavlja na volju da u svakom slučaju zasebno odlučuje je li određeni liječnički zahvat ispravno proveden i je li cilj doista bio spasiti život majke.
Žena neće biti kažnjena ni ako je prekid trudnoće posljedica njenog nenamjernog postupka. Međutim, odluku o tome jesu li njeni postupci bili planirani ili ne ponovno bi donosilo tužiteljstvo.
Helsinška zaklada za ljudska prava predala je svoje pravno mišljenje oko nacrta zakona. HFHR smatra da kriminalizacija nenamjernog postupanja koje je rezultiralo smrću fetusa može odvratiti liječnike od toga da propisuju prenatalne dijagnostičke testove i da bi to moglo rezultirati nevoljkošću majki da se podvrgnu liječenju (više informacija dostupno je ovdje).
Parlament će nastaviti raditi na tom nacrtu zakona u listopadu.