Rumunjska vlada nastavlja s koordiniranom kampanjom ušutkavanja i destabilizacije organizacija za ljudska prava i građanske slobode. Te grupe, poznate kao nevladine organizacije, vitalni su branitelji demokracije i vladavine prava jer pozivaju vladu na odgovornost kada ona krši pravila. No, novo predložene zakonske promjene ozbiljno bi ograničile pristup nevladinih organizacija privatnim i javnim izvorima financiranja te bi tim već ionako nedovoljno financiranim organizacijama, koje pate od manjka resursa, nametnule povećane administrativne terete.
'Prešutno usvajanje'
Vlada je prvi put izašla u javnost s planom ograničavanja aktivnosti nevladinih organizacija ranije ove godine, no taj je pokušaj propao kada se parlament raspustio zbog ljetne stanke. Sada se, međutim, kampanja nastavlja: 20. studenoga rumunjski je Senat odobrio zakon koji uvodi nekoliko promjena u Vladinu uredbu 26/2000, koja regulira financiranje i funkcioniranje nevladinih organizacija u Rumunjskoj. Čini se da je zakon direktan odgovor na uspjeh koji su nevladine organizacije imale u mobilizaciji javnih prosvjeda ranije ove godine, protiv vladina plana da oslabi antikorupcijske zakone. Ti prosvjedi bili su toliko uspješni da vlada sada želi spriječiti nevladine organizacije da budu sposobne ponovno mobilizirati javnost.
Predloženi zakon prošao je u Senatu kroz proces koji se naziva 'prešutno usvajanje' - u biti, vlada nije eksplicitno podržala zakon, no njen je glasački blok u Senatu odbio raspravljati o promjenama prije nego što je 20. studenoga prošao rok za to, što znači da je zakon, sukladno pravilima u takvom slučaju, usvojen. To omogućuje vladi da dobije što želi bez da za to preuzme odgovornost. Iako zakon treba odobriti i Zastupnički dom, uspjeh manevra prešutnog usvajanja jaki je znak da to tijelo neće odbaciti zakon.
Dvije ključne promjene
Zakon koji je usvojio Senat, a koji su predložila dva zastupnika iz redova socijaldemokrata, uvodi u postojeći zakon dvije kritične promjene:
- Prisiljava nevladine organizacije da svakih šest mjeseci prijavljuju sve izvore dohotka i troškova. Zahtjev sastavljanja financijskih izvješća dva puta na godinu žestoko bi crpio resurse nevladinih organizacija i odvraćao ih od njihova rada, kao što je nadziranje vlade. Kazna za nevladinu organizaciju koja ne preda ta izvješća je jako nerazmjerna: prijetilo bi joj raspuštanje u roku od 30 dana. Nevladine organizacije već sada se moraju držati istih obaveza prijavljivanja i porezne verifikacije kao i drugi privatni entiteti, iako novi zakon uvodi promjene samo za nevladine organizacije.
- Uvodi mehanizam cenzure koji vlada može upotrijebiti kako bi ušutkala nevladine organizacije koje žele javno kritizirati političare. Prema zakonu, nevladine organizacije ne mogu steći status 'javno-korisne organizacije' - i niz državnih poticaja koje dolaze s tim - ako vlada može dokazati da su uključene u bilo kakav oblik 'političke aktivnosti', od prikupljanja donacija do javnih demonstracije te izdavanja publikacija koje kritiziraju vladu.
Spomenuti zakon je dodatak drugim promjenama financijskih propisa koji su usvojeni ove godine ili su trenutno na razmatranju u parlamentu. Počevši u 2018. godini, te reforme će dramatično smanjiti pristup nevladinih organizacija privatnim izvorima financiranja kroz sponzorstva i donacije. Najvažnije, promjene poreznog zakona znače da 80 posto rumunjskih tvrtki neće dobiti nikakve financijske poticaje za donacije nevladinim organizacijama i drugim neprofitnim organizacijama, čak ni u obliku odbitka od oporezivog dohotka.
Soros kao žrtveno janje ...opet
Kako bi 'prodala' taj novi zakon javnosti, rumunjska vlada koristi prokušani scenarij demoniziranja Georgea Sorosa, kojeg krivi za ekonomske i društvene boljke zemlje. Ide otprilike ovako: 'Soros je kriv za ono što je loše u zemlji i te nevladine organizacije su samo sudionici u njegovoj agendi da destabilizira vladu i gospodarstvo. Povrh toga, te nevladine organizacije zloupotrebljavaju javna sredstva tako što ih koriste protiv interesa naroda'.
Baš kao Fideszova vlada u Mađarskoj, rumunjska vlada je odbila to potkrijepiti s ikakvim dokazima ili objašnjenjem kako to točno Soros i nevladine organizacije štete društvu. Štoviše, navedeni argumenti potpuno ignoriraju činjenicu da nevladine organizacije već djeluju pod rigoroznim standardima prijavljivanja financija i da su beskrajno transparentnije u tom pogledu od tvrtki. U biti, korupciju se općenito smatra najvećom preprekom ekonomskom rastu i prosperitetu u Rumunjskoj. Korupcija među političarima je toliko ekstremna da je ranije ove godine stotine tisuća rumunjskih građana danima prosvjedovalo protiv vladina pokušaja da zakonski zaštiti koruptivna djela. Te aktualne reforme sprečavanja nevladinih organizacija nisu ništa više nego pokušaj da se ušutkaju oni koji prozivaju slučajeve korupcije kako bi političari mogli nastaviti s 'uobičajenim poslom'.
Vlada mora pojasniti stav
U suradnji s više od 70 nevladinih organizacija, Udruga za obranu ljudskih prava u Rumunjskoj - Helsinški odbor (APADOR-CH), inače članica Libertiesa, je 22. studenoga objavila javno priopćenje u kojem je tražila da vodstvo Socijaldemokratske stranke pojasni svoj stav oko nevladinih organizacija u Rumunjskoj. APADOR-CH će, s Libertiesom, nastaviti pratiti situaciju i obavještavati vas o budućem razvoju. Vaša podrška rumunjskim nevladinim organizacijama važnija je no ikada.