Inicijativa „Dobrodošli!“ upozorila je na ozbiljna kršenja ljudskih prava te stvaranje pravne nesigurnosti kao posljedice problematičnih praksi vraćanja izbjeglica iz Slovenije u Hrvatsku te iz Hrvatske u Srbiju.
Inicijativa je predstavila izvješće aktivista iz skupine Moving Europe, koji su razgovarali s osobama koje su ostale "zaglavljene" u pograničnim područjima Srbije i Hrvatske, u blizini Adaševaca i Šida, ali i s onima u Beogradu. U njihovim svjedočanstvima, koja su prikupljena u periodu od 11. do 25. siječnja, spominju se slučajevi policijskog nasilja.
Prisiljeni na povratak
Zabrinjavajuća odluka koju je donijela EU – prolaz dozvoljen samo osobama iz Sirije, Iraka i Afganistana koje eksplicitno kažu da će zatražiti azil u Austriji ili Njemačkoj – dovode do toga da se određen broj ljudi vraća u Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i ostale zemlje na ruti.
Među vraćenim osobama su i izbjeglice iz Sirije, Iraka i Afganistana. Iz njihovih svjedočanstava čujemo kako često nemaju ni priliku zatražiti azil u Hrvatskoj, već ih se vraća u Srbiju.
Do tamo pješače kilometrima, bez podrške ili pomoći vlasti. U Beogradu ponovno svjedočimo scenama gdje nekoliko stotina ljudi spava na otvorenom, a prema izvještajima aktivista, nisu rijetki ni slučajevi policijskog nasilja nad izbjeglicama.
Unatoč nizu mjera kojima EU želi usporiti tempo dolaska izbjeglica u Europu, migracije se neće zaustaviti, a pooštravanjem azilnog zakonodavstva u zemljama članicama Europske unije događa se domino efekt na zemljama tzv. Balkanske rute.
Ping pong ljudima
Aktivisti Inicijative „Dobrodošli!“ susreli su se s osobom iz Sirije koja želi otići u Dansku jer mu se tamo nalazi supruga i dijete, no put mu je spriječen u Sloveniji te je vraćen u Hrvatsku, a iz Hrvatske u Srbiju te je sada vjerojatno na putu za Makedoniju.
Ovakav „ping-pong“ ljudima je neprihvatljiv te dovodi do stanja pravne nesigurnosti u kojoj nije jasno koje su mogućnosti za te osobe.
Inicijativa „Dobrodošli!“ poziva čelnike EU da posegnu za humanijim odgovorima i iskoriste mehanizam privremene zaštite koji je osmišljen upravo za situacije poput ove, odnosno kada se radi o masovnom priljevu raseljenih osoba koje traže zaštitu u Europi.
Umjesto dopuštanja da se sustav azila uruši te negiranja postojanja humanitarne krize i neprihvaćanja ovog stanja kao trajnog, države članice trebaju iskazati solidarnost i suradnju, kao što to već rade građani.
Pozivamo sve zemlje članice EU da sudjeluju u rješavanju humanitarne krize, na način da svi sudjeluju u prihvatu izbjeglica koje traže zaštitu te izgrade kvalitetne i dugoročne sustave integracije; a osim toga i daju doprinos u rješavanju uzroka ove krize zaustavljajući ratove zbog kojih ljudi bježe.