Participativna demokracija ugrožena: sve se više ograničavaju slobode nevladinih organizacija u EU

Nevladine organizacije u EU suočavaju se sa sve većim brojem restrikcija koje ograničavaju njihovu mogućnost promicanja i zaštite naših temeljnih prava.

Nevladine organizacije ključne su za pravilno funkcioniranje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava te imaju ulogu koja se može usporediti s onom slobodnih i pluralističkih medija i neovisnog sudstva. Nevladine organizacije obavljaju niz važnih funkcija: informiraju stanovništvo o temama od javnog interesa, omogućavaju javnosti kanale putem kojih se ona može obraćati svojim političkim predstavnicima u periodu između izbora i pozivaju vlasti na odgovornost u slučaju kršenja zakona.

Sloboda nevladinih organizacija da obavljaju svoje zadaće zaštićena je europskim i međunarodnim pravnim obavezama koje su obvezujuće za EU i njene države članice. Među njima je obaveza vlasti da zajamči pravo na slobodu udruživanja i okupljanja te slobodu izražavanja i pristupa informacijama koje su navedene u instrumentima kao što su Povelja Europske unije o temeljnim pravima i Europska konvencija o ljudskim pravima.

Cijeli dokument o sužavanju prostora za nevladine organizacije preuzmite ovdje

Sve brojnije restrikcije za nevladine organizacije u EU

Nevladine organizacije u EU suočavaju se sa sve većim brojem restrikcija koje ograničavaju mogućnost obavljanja njihovih zadaća. Drugim riječima, 'sužava se' ili 'smanjuje' količina slobode ili prostora koja je dostupna nevladinim organizacijama za obavljanje njihove uloge u zaštiti i promicanju temeljnih prava, demokracije i vladavine prava. Te restrikcije uključuju:

Blaćenje, administrativno maltretiranje i fizički napadi

Nevladine organizacije na meti su neprekidnih retoričkih napada političara i njima bliskih medija u nekoliko EU zemalja, uključujući Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Italiju, Poljsku i Rumunjsku. Kampanje blaćenja smišljene su s ciljem potkopavanja povjerenja javnosti u nevladine organizacije kako bi se smanjile šanse da javnost sudjeluje u njihovim aktivnostima ili donira. Tipično, u tim se kampanjama tvrdi da nevladine organizacije koje kritiziraju vladajuću stranku djeluju protiv interesa država ili su uključene u prevarantske ili kriminalne aktivnosti. Takve kampanje često pokušavaju oslabiti javnu podršku koju uživaju nevladine organizacije kao uvod u ograničavanje njihovih aktivnosti. Vlasti u nekim državama kao što su Mađarska i Bugarska također maltretiraju nevladine organizacije zloupotrebom administrativnih procedura, primjerice revizija, s ciljem ograničavanja njihovih resursa. U nekim državama kao što su Bugarska, Mađarska, Italija, Rumunjska i Španjolska nevladine organizacije prijavljuju fizičke napade na njihovo osoblje ili imovinu te govor mržnje.

Rezanje sredstava

Postoje dokazi koji sugeriraju da su se javna sredstva za nevladine organizacije koje promiču temeljna prava i jednakost smanjila, djelomično zbog općenitih rezova javne potrošnje. Međutim, u nekim državama, kao što su Hrvatska, Mađarska i Poljska, financijski rezovi bili su politički motivirani - sredstva su se preusmjerila s nevladinih organizacija koje su kritizirale vladajuću stranku prema organizacijama koje su prijateljski raspoložene prema vladi te crkvenim organizacijama. Poljska planira, sljedeći primjer Mađarske, staviti raspodjelu javnih i EU sredstava za nevladine organizacije pod direktnu političku kontrolu. Mjere kojima se ograničava javno ili inozemno financiranje nevladinih organizacija već su na snazi u Mađarskoj i Irskoj, a u Bugarskoj i Rumunjskoj se o njima raspravlja.

EU nudi tek skromnu podršku nevladinim organizacijama koje promiču i štite temeljne vrijednosti EU. Prvo, EU financiranje na tom području svodi se na kratkoročne projekte umjesto dugoročno financiranja koje pokriva ključne operativne troškove. Kada je takva vrsta financiranja i dostupna, ono se većinom dodjeljuje europskim ili međunarodnim nevladinim organizacijama, a ne nacionalnim nevladinim organizacijama. Zato je nevladinim organizacijama teško zadržati ili privući vrlo kvalificirano osoblje ili raditi dugoročne planove. Drugo, većina projekata koncentrira se na pomaganje Komisiji da osigura da nacionalne vlasti pravilno implementiraju zakone EU. Primjerice, obuka i istraživanja koja se fokusiraju na mrežu sudaca i odvjetnika ili prikupljanje i širenje primjera dobre prakse za javne službenike i lokalne vlasti. Neki projekti namijenjeni su pružanju usluga određenim ranjivim skupinama kao što su žrtve obiteljskog nasilja i djeca. No, unatoč tome što se radi o važnim aktivnostima, nevladine organizacije štite i promiču temeljne vrijednosti EU preko javnog obrazovanja, aktivnosti praćenja stanja i parničenja. Međutim, postoji nekoliko primjera podrške za takvu vrstu aktivnosti, van područja borbe protiv diskriminacije i govora mržnje. S obzirom na to da vlade imaju sve veću mogućnost napadati temeljne vrijednosti EU uz javnu podršku ili blagoslov, nedostatak podrške za nevladine organizacije koje su uključenje u podizanje svijesti i javno obrazovanju kojima je cilj kreirati podršku za demokraciju, prava i vladavinu prava predstavlja ozbiljan jaz u financiranju EU.

Prekomjerna regulacija

Nevladine organizacije u mnogim državama prijavljuju da su vlade nametnule ili razmišljaju o uvođenju novih birokratskih tereta. Primjerice, zahtjevi da nevladine organizacije detaljnije i učestalije izvještavaju o svojim aktivnostima, financiranju i trošenju prijavljeni su u Hrvatskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj. Često su ta nova pravila rezultat politika koje su usmjerene na borbu protiv pranja novca i financiranja terorističkih organizacija. Najvećim dijelom, ta pravila nesrazmjerno opterećuju nevladine organizacije jer su one male, potkapacitirane te je rizik da sudjeluju u takvih aktivnostima malen. U nekim slučajevima, primjerice nedavno usvojenom zakonu protiv nevladinih organizacija u Mađarskoj, borba protiv financiranja terorizma iskorištena je kao izgovor za gušenje i stigmatiziranje nevladinih organizacija.

Sve veće oklijevanje da se konzultira nevladine organizacije

U nekoliko zemalja EU vlasti su prestale uključivati ili su smanjile mjeru u kojoj nevladine organizacije uključuju izradu zakone i odlučivanje o određenim pitanjima, primjerice u Mađarskoj, Poljskoj i Španjolskoj. Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska su također otežale zagovaračku aktivnost nevladinih organizacija i njihovu sposobnost uvjeravanja donositelja odluka da implementiraju svoje obveze oko temeljnih prava, pogotovo tijekom predizbornih kampanja.

Žrtva populističkih politika

Ta ograničenja namjerno ciljaju ugušiti neovisne nevladine organizacije jer one brane manjinske skupine, pozivaju vlade na odgovornost i omogućuju svim segmentima društva da sudjeluju u donošenju odluka. Pokušaji ograničavanja rada nevladinih organizacija trebali bi se promatrati kao dio mjera koje mnoge vlasti poduzimaju kako bi ojačale autoritet izvršne vlasti (ograničavanje pristupa neovisnim i učinkovitim sudovima), povećale vladin utjecaja na javno mišljenje (uplitanje u slobodu medija) i stvorile javnu podrške za omalovažavanje skupina kao što su tražitelji azila i etničke manjine.

Opisanim tendencijama najozbiljnije su pogođene nevladine organizacije koje promiču opći javni interes tako da osiguravaju da vlada implementira svoje pravne obaveze oko temeljnih prava, vladavine prava, demokratskog donošenja odluka, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije.

Kako EU može pomoći - preporuke

EU bi mogla podržati nevladine organizacije u EU koje rade na promicanju i zaštiti temeljnih prava, demokracije i vladavine prava primjenom nekih politika i praksi koje već provodi u podržavanju nevladinih organizacija koje promiču temeljne vrijednosti Unije izvan EU. Liberties poziva institucije EU da poduzmu sljedeće korake:

  • uspostave fond za nevladine organizacije koje djeluju unutar EU kako bi se promicale i zaštitile temeljne vrijednosti EU. Taj fond trebao bi nuditi zajmove koji mogu pokriti glavne operativne troškove kao i parničenje te aktivnosti praćenja stanja. Fondom bi se trebalo upravljati neovisno od nacionalnih vlasti i same EU, slično kao European Endowment for Democracy.
  • uključiti se u mjere građenja kapaciteta nevladinih organizacija s ciljem poboljšanja njihovih sposobnosti da izgrade širu podršku u javnosti za temeljna prava, demokraciju i vladavinu prava. Podržavanje nevladinih organizacija kako bi se izgradilo šire biračko tijelo pomoći će im u povećanju održive financijske podrške u javnosti i ukloniti pobude populističkih stranaka i političara koji koriste napade na nevladine organizacije kao sredstvo dobivanja političke podrške.
  • uspostaviti kontakt-točku u Europskoj komisiji ili EU opservatorij kojem bi nevladine organizacije mogle prijaviti restrikcije u svom radu ili maltretiranje. Ta osoba ili entitet trebala bi direktno izvještavati prvog potpredsjednika Komisije.
  • odrediti visoko rangiranu osobu u Europskoj komisiji koja će biti odgovorna za davanje izjava podrške i diplomatske intervencije kao reakciju na restrikcije ili maltretiranje nevladinih organizacija.
  • razviti regulatorni okvir rada dizajniran s ciljem zaštite slobode koje su potrebne kako bi nevladine organizacije obavljale svoje zadaće.

Ovdje preuzmite cijeli dokument o sužavanju prostora za nevladine organizacije

Molimo Vas, donirajte kako bi podržali rad Libertiesa kako bi promicao i borio se za vaša prava i slobode!