Bugarsko Vijeće ministara predstavilo je u Nacionalnoj skupštini prijedlog antiterorističkog zakona i on je 28. srpnja izglasan u prvom čitanju. Prije nego što postane zakon, predstoji mu drugo čitanje te potpis predsjednika.

Zakon bi vlastima dao mogućnost da ozbiljno i proizvoljno ograničavaju temeljna prava bugarskih građana, čak i ako nisu izveli, pokušali ili planirali teroristički napad.

Mjere predviđene zakonom uključuju ozbiljno ograničavanje osobnih sloboda i privatnosti pojedinca, među ostalim zabranu kretanja i kontaktiranja drugih ljudi, čak i ako osoba u pitanju nije osumnjičena za terorizam.

Bez pravnih jamstava

Zakon ne predviđa zahtjev nužnosti i razmjernosti prilikom određivanja preventivnih mjera. Njih mogu narediti predsjednik Državne agencije za nacionalnu sigurnost (SANS) ili ministar unutarnjih poslova, i to bez prethodne autorizacije ili bilo kakvih proceduralnih mjera zaštite za osobe u pitanju.

Zakonom predviđeni postupci ne jamče pravno saslušanje za uključenu osobu niti joj se daje prilika da prezentira dokaze u svoju korist. Odluku o ograničavanju temeljnih prava ne donosi neovisan sud, već nadležno tijelo.

Mogućnosti samovolje su neograničene. Značajan je i maksimalan period tijekom kojeg se mjere mogu odrediti - do šest mjeseci, s mogućnošću produženja na devet mjeseci.

Dezinformirana javnost

Ministru unutarnjih poslova dana je mogućnost da naredi protuterorističku operaciju i odluči kako i kada će se ona provesti, što vodi ograničavanju temeljnih prava svih osoba u dotičnom području, uključujući prava vlasništva, privatnosti i osobnih sloboda.

Policajci će moći ograničiti kretanje, suspendirati pristup internetu ili zaplijeniti dokumente te uništiti tehničku i komunikacijsku opremu svake osobe koju se sumnjiči da je pripremala teroristički napad. Nema mjera zaštite protiv zloupotrebe temeljnog prava na privatnost i vlasti same procjenjuju jesu li mjere potrebne.

Postoji i rizik ozbiljnog kršenja slobode primanja i širenja informacija. Medijske kuće dužne su odmah prenijeti informaciju koju su im dale vlasti, bez izmjena i dopuna. Vlasti tako mogu beskonačno dezinformirati javnost o tome što rade i što se doista događa.

Izvanredno stanje

Dekretom parlamenta ili predsjednika moći će se uvesti i izvanredno stanje. Prema međunarodnom zakonu, ukidanje temeljnih prava u izvanrednim situacijama dozvoljeno je samo kada je "ugrožen opstanak naroda" (članak 15 Europske konvencije o ljudskim pravima i članak 4 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima).

Zakon omogućava proglašenje izvanrednog stanja i kada ti uvjeti nisu zadovoljeni, navodno kako bi se pomoglo istrazi terorističkog napada, a ne zbog trajne prijetnje državi. Također, trajanje izvanrednog stanja nije ograničeno - donošenje odluka o nepotrebnom ograničavanju temeljnih prava prepušteno je vlastima.

Ovaj članak dio je otvorenog pisma Margarite Ilieve, odvjetnice i direktorice pravnog programa Bugarskog helsinškog odbora.