Treći dio ovog serijala govori o tome kako se novim zakonom postrožuje njemački koncept "sigurnih zemalja porijekla". Organizacije civilnog društva tu odluku oštro kritiziraju.
Nova pravna situacija
Postoji lista zemalja koje je Njemačka proglasila "sigurnim" državama porijekla. U posljednje vrijeme, države koje su dodane na listu većinom su upravo one iz kojih dolaze mnoge osobe koje traže azil u Njemačkoj. Na popisu se sada, nakon što su nedavno dodane Albanija, Kosovo i Crna Gora, nalazi osam država. Njemački zakon pretpostavlja da tražitelji azila iz "sigurnih" zemalja porijekla nisu izloženi progonu. Njihov zahtjev za azilom smatra se očigledno neutemeljenim, osim ako je osoba u stanju dokazati da doista bježi od progona. Čak i u tom slučaju, suočit će se s kraćim rokovima za prijavu. Novost je i regulativa prema kojoj osobe iz "sigurnih" zemalja porijekla moraju trajno ostati u prvotnim prihvatnim centrima i prema kojoj im nije dozvoljeno raditi.
Federalna vlast tvrdi kako će se zahtjevi osoba iz "sigurnih" zemalja porijekla rješavati ubrzanom procedurom - jer se smatra da preduvjeti za odobrenje azila, zaštitu izbjeglica i supsidijarnu zaštitu postoje samo u izoliranim slučajevima.
Iz perspektive ljudskih prava
Iz perspektive temeljnih i ljudskih prava problematičan je niz aspekata nove regulative:
- Stručnjaci sumnjaju da su imenovane države doista "sigurne". Istraživanja pokazuju kako se manjinama, na primjer Romima na Kosovu uskraćuje pristup zdravstvenoj skrbi, tržištu rada, sanitarnim uslugama i obrazovanju. U mnogim slučajevima djeci nije dozvoljeno pohađati školu. Osim što im se vrlo često negiraju temeljna ekonomska, socijalna i kulturna prava, manjinama se prijeti i nasiljem - i to do stupnja koji se, prema važećem zakonu o izbjeglicama, mora klasificirati kao progon.
- Tražitelji azila imaju pravo na pristup učinkovitim procedurama oko azila, kao što to, na primjer, propisuje Članak 13 Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (ECHR). To znači da nacionalne vlasti moraju svaki zahtjev za azilom obraditi na neovisan i pažljiv način. Slaže li se zakonska pretpostavka s time?
- Svako ljudsko biće ima pravo na zaštitu od diskriminacije: Princip nediskriminacije je strukturno načelo regulirano Člankom 3.3 njemačkog Ustava, koji - radi ljudskog dostojanstva - svim ljudima garantira jednaku slobodu. Posebna pravila za tražitelje azila iz "sigurnih" zemalja porijekla referiraju se samo na karakteristiku porijekla koja im se pripisuje čime se krši princip nediskriminacije.