Antidemokratske vlade ne vole nevladine organizacije. One pomažu javnosti da političare drži na oku kako oni ne bi zloupotrijebili javna sredstva ili prekršili zakon. One pomažu javnosti da se organizira i kaže svoje mišljenje svojim političkim predstavnicima, primjerice putem peticija ili mirnih prosvjeda. I one tuže vlade na sudu kada nam pokušavaju oduzeti prava ili ukrasti naše poreze.
Nevladine organizacije toliko su bitne za demokraciju da su vlade diljem cijelog svijeta osmislile međunarodna pravila kako bi ih zaštitile. Ugovori koje su sve europske vlade potpisale u Ujedinjenim narodima i Vijeću Europe svima daju pravo da osnivaju organizacije, mirno prosvjeduju i izražavaju svoja mišljenja.
No, u posljednje vrijeme neke vlade u Europskoj uniji, primjerice u Mađarskoj, Poljskoj i Hrvatskoj, pokušavaju iz vlastitih zemalja istjerati nevladine organizacije koje se zalažu za demokraciju, građanske slobode, antikorupciju i zaštitu okoliša. Koriste tri uobičajene taktike. Prvo, pokušavaju uništiti njihov ugled u javnosti tako što ih optužuju da nisu patriotske i demokratske. Drugo, ukidaju im državna sredstva i otežavaju primanje donacija iz inozemstva. Treće, maltretiraju ih kaznenim ili poreznim istragama na temelju fabriciranih optužbi.
U nastavku donosimo objašnjenje zašto su nevladine organizacije vitalne za demokraciju.
Što je NGO?
NGO je kratica za 'non-governmental organisation', odnosno, u prijevodu, nevladinu organizaciju. Termin NGO obično se odnosi na organizaciju koja je neovisna od vlade i koja zagovara dobrobit svih članova društva. Tipično, nevladine organizacije bave se zaštitom okoliša, bore protiv korupcije, sprečavaju vlade da zloupotrijebe svoje ovlasti i maltretiraju ranjive skupine te štite naše slobode od vladina uplitanja.
Ponekad se za nevladine organizacije koriste i drugi termini, primjerice neprofitne organizacije ili organizacije civilnog društva.
Zašto su nevladine organizacije važne?
Nevladine organizacije pomažu da demokracija pravilno funkcionira. To rade tako da ljudima olakšavaju dobivanje informacije o tome kako se upravlja njihovom državom, pomažu javnosti da komunicira s političarima i osiguravaju da vlade ne zloupotrebljavaju svoje ovlasti.
Prvo, nevladine organizacije pomažu educirati javnost oko toga što vlade rade i kako to može utjecati na njih. Informirajući javnost o tome kako političari i tvrtke koriste svoju moć i utjecaj, nevladine organizacije pomažu ljudima da formiraju mišljenje i donose odluke na temelju svih relevantnih informacija.
Drugo, nevladine organizacije pomažu javnosti da razgovara s vladama. Javnost može birati svoje predstavnike svakih nekoliko godina. Jednom kad su na vlasti, političari donose stotine odluka o zakonima, porezima i politikama. Nevladine organizacije daju ljudima mogućnost da kažu svojim političkim predstavnicima što misle o njihovim odlukama. Iako svaka osoba može pisati svom političkom predstavniku, izražavanje stajališta putem nevladine organizacije može biti učinkovitije - kada mnogo ljudi govori u isti glas, lakše ih je i čuti.
Nevladine organizacije objašnjavaju vladama stajališta ljudi koje one predstavljaju, primjerice osoba s invaliditetom, osoba starije dobi ili onih koji se protive nuklearnoj energiji. Nevladine organizacije također pokušavaju osigurati da vlade ne krše obećanja iz ustava ili međunarodnih sporazuma, primjerice da će štititi okoliš, pošteno plaćati radnike ili dozvoljavati slobodu govora. Kada nevladine organizacije rade na tome da se vlade drže tih pravnih obaveza, one pomažu čuvati demokraciju i javni interes. Razlog je taj što proces uvođenja pravila u ustav ili sporazum obično traje godinama, a vlade to rade kada su se složile da su ta pravila iznimno bitna jer služe općem dobru.
I kao treće, nažalost, vlade krše zakon. Kada se to dogodi, nevladine organizacije mogu tužiti vladu. Tako osiguravaju da vlade ne zloupotrebljavaju svoje ovlasti i ne krše ustavom ili međunarodno prihvaćena pravila s kojima su se demokratski složila.
Odakle nevladine organizacije dobivaju novac?
Nevladine organizacije dobivaju sredstva iz različitih izvora. Oni uključuju donacije javnosti, vlada, međunarodnih organizacija ili filantropa.
Većina nevladinih organizacija teško preživljava samo od malih donacija javnosti. Većina si ne može priuštiti uložiti novac u kampanje za prikupljanje sredstava tako da pošalje ljude na cestu, kupuje oglasni prostor ili koristi pozivne centre kako bi prikupili donacije putem telefona. Nevladine organizacije, pogotovo one manje, obično žele iskoristiti sav novac koji dobiju za zapošljavanje stručnjaka koji će raditi na njihovom glavnom cilju.
Nevladine organizacije često dobiju dio sredstava od vlastite vlade. Ponekad vlade daju nevladinim organizacijama novac za određeni angažman, primjerice kako bi pravno savjetovale osobu koju je poslodavac zlostavljao, a koja si ne može priuštiti odvjetnika. Ponekad vlade daju novac nevladinim organizacijama koje zastupaju posebnu skupinu ljudi, primjerice osobe s invaliditetom, jer političari žele osigurati da, prilikom izrada zakona i politika, sve osobe koje bi mogle biti zahvaćene tim zakonom dobiju pravo reći što misle. Davanjem sredstava nevladinim organizacijama koje predstavljaju stajališta određenih skupina može vladama olakšati prikupljanje svih relevantnih mišljenja i ekspertiza. Vlade trebaju te informacije kako bi donosile učinkovite zakone i politike, koje pritom ne štete određenim društvenim skupinama. Ponekad vlade daju novac nevladinim organizacijama koje paze drže li se vlade obećanja iz ustava ili međunarodnih ugovora.
Iako se možda čini da vlade djeluju protiv svog vlastitog interesa kada financiraju nevladine organizacije, to nije nužno točno. Vlade bi trebale djelovati u interesu javnosti i uvijek su u iskušenju da zloupotrijebe svoje ovlasti. Podržavanjem nevladinih organizacija mogu osigurati da postoji netko tko će ih podsjetiti na njihove obaveze i pomoći im donijeti zakone i politike koje služe svim ljudima. Demokracija znači vladavinu ljudi, ne samo vladavinu većine ili najveće grupe u parlamentu. To znači da vlade - iako bi se trebale truditi održati obećanja koja su dale svojim biračima - moraju uzeti u obzir interese cijele javnosti, uključujući suprotna mišljenja.
Vladino financiranje može postati problem ako političari imaju direktnu kontrolu nad tim koje nevladine organizacije mogu primiti donacije. Zato je bitno da vladin novac namijenjen nevladinim organizacijama raspoređuje neovisno tijelo koje svoje odluke temelji na objektivnim kriterijima. Nažalost, u nekim državama, političari su preuzeli direktnu kontrolu nad time tko dobiva novac. To je opasno jer bi nevladine organizacije mogle imati osjećaj da više ne mogu iskreno govoriti i kritizirati vladu kada je potrebno.
Nije neuobičajeno, i događa se u nekim EU zemljama, da nevladine organizacije primaju novac od drugih vlada. Primjerice, Norveška, Island i Lihtenštajn su mnogo godina pomagale financirati nevladine organizacije u bivšim komunističkim državama kako bi promovirale demokraciju, jednakost, građanske slobode i borbu protiv korupcije. Sve EU vlade financiraju nevladine organizacije u zemljama van Europe da rade sličan posao. Slično, mnoge tvrtke, slavne osobe i poduzetnici odlučili su iskoristiti dio novca koji su zaradili kako bi pomogli rad nevladinih organizacija u dobre svrhe, primjerice javno zdravstvo, okoliš ili ljudskih prava. Neki od primjera su Bill Gates, Bosch, Ford, Leonardo DiCaprio i Google.
Koga nevladine organizacije predstavljaju?
Neke nevladine organizacije predstavljaju određene skupine. Primjerice, u većini zemalja postoje nevladine organizacije koje se zalažu za djecu, roditelje, žene ili osobe starije dobi. Neke nevladine organizacije zalažu se za općenitije javne interese za koje je vlada odlučila da su vrijedni zaštite. Oni su često zaštićeni nacionalnim ustavima ili međunarodnim ugovorima. Primjerice, Europska konvencija o ljudskim pravima navodi prava kao što su pravo glasa i sloboda govora i sve su europske dale pravno obvezujuće obećanje da će štititi ta prava. Slično, nevladine organizacije koje se bave okolišom ili pokušavaju iskorijeniti korupciju obično samo pokušavaju osigurati da se vlade drže obećanja da će svoje ovlasti koristiti za dobrobit cijelog društva. Nevladine organizacije tako predstavljaju cijelo društvo jer se brinu da vlade ostanu unutar svojih demokratski dogovorenih ovlasti.