Ustavni je sud 8. i 9. ožujka odlučivao o pritužbama pučkog pravobranitelja, predsjednika Vrhovnog suda, Nacionalnog pravosudnog vijeća Poljske te dviju grupa parlamentarnih zastupnika oko izmjena i dopuna Zakona o Ustavnom sudu koje su izglasane u prosincu 2015.
Cilj kontroverzne reforme bio je paralizirati rad Ustavnog suda, no Sud je sada presudio kako je amandman u potpunosti neustavan.
Iako su presude Ustavnog suda konačne i obvezujuće, predstavnici vlade već su najavili da presuda neće biti objavljena u službenom listu.
"Ustavna kriza u Poljskoj je eskalirala nakon presude Ustavnog suda 9. ožujka i izjava vladinih predstavnika", tvrdi Danuta Przywara, predsjednica HFHR-a.
Imenovanje sudaca
Ustavna kriza u Poljskoj započela je prije nekoliko mjeseci i ima dva aspekta. Jedan od njih povezan je s imenovanjem sudaca Ustavnog suda.
Ustavni sud sastoji se od 15 sudaca čiji mandat traje devet godina. U lipnju 2015. bivši saziv parlamenta izglasao je zakon koji je Sejmu, donjem domu poljskog parlamenta, omogućio imenovanje pet sudaca Ustavnog suda. Trojici sudaca mandat je istekao u studenom 2015., a još dvojici u prosincu iste godine.
Izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu stupile su na snagu u kolovozu 2015., a u listopadu iste godine je, tijekom jednog od posljednjih zasjedanja Parlamenta, bivša većina imenovala pet novih sudaca.
Nakon parlamentarnih izbora u listopadu 2015. novi poljski predsjednik Andrzej Duda rekao je kako neće dopustiti da tih pet sudaca polože prisegu jer ima ozbiljne sumnje oko načina njihova imenovanja.
Jedan od prvih koraka nova vladajuće većine bilo je imenovanje novih pet sudaca. Parlament je prihvatio rezoluciju kojom je povučeno prethodno imenovanje pet sudaca te je, nakon promjene proceduralnih pravila u Sejmu, u prosincu 2015. imenovao novih pet sudaca. Prisegu pred predsjednikom položili su odmah, te iste noći.
U svjetlu te presude, predsjednik Ustavnog suda je početkom siječnja 2016. objavio je kako su dvama novim sucima, koji su bili imenovani u prosincu 2015., dodijeljeni sudski predmeti. Trenutno se Ustavni sud sastoji od 12 aktivnih sudaca.
Kontroverzne promjene
Uz izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu veže se još jedan aspekt ustavne krize. Krajem prosinca 2015. Sejm je, bez ikakve javne rasprave i po ubrzanom postupku, prihvatio izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu.
Amandman je sadržavao niz kontroverznih odredbi. Prema novim odredbama, Ustavni sud bi u većini predmeta trebao odlučivati u punom sastavu - dakle 13 sudaca umjesto prijašnjih devet.
Helsinška fundacija za ljudska prava podnijela je amicus curiae mišljenje oko procedure izglasavanja amandmana. U njemu tvrdi da bi buduće primjenjivanje takvog ubrzanog zakonodavnog postupka oko sličnih zakona "predstavljalo opasnost za ustavni poredak te da bi se moglo raditi o kršenju principa demokratske države u kojoj vlada zakon".
Presuda Ustavnog suda
Ustavni je sud, u sastavu od 12 sudaca, 9. ožujka donio svoju presudu. Utvrdio je kako pod novim zakonom ne može raditi svoj posao te je novi zakon proglasio potpuno neustavnim.
Ustavni je sud presudio da izmjene i dopune Zakona, kao i način na koji su oni izglasani u Parlamentu, krše Ustav.
Zakonodavni proces je bio ubrzan do te mjere da je bilo nemoguće učinkovito ocijeniti nacrt zakona, iako je prevladavalo mišljenje da je on neustavan, ustvrdio je sud.
Ustavni sud neustavnom smatra i činjenicu da je zakon stupio na snagu na dan svoje objave.
Ustavni sud je također ustvrdio kako odredba da o većini predmeta odlučuju svi suci usporava proceduru i da pravila oko određivanja predmeta pojedinim sudačkim panelima nisu utemeljena na racionalnim kriterijima. Ustavni je sud negativno ocijenio i odredbu prema kojoj se predmeti rješavaju kronološki, dakle redoslijedom kojim su zaprimljeni na Sud.
"[Zakonodavci moraju] stvoriti najbolje moguće okruženje za donošenje odluka u sudskim predmetima umjesto da se miješaju u proces donošenja presude tako što određuju datume kada bi se Sud trebao baviti nekim pojedinim slučajem".
Isti je zaključak donesen i oko odredbe koja propisuje da se suđenje ne bi smjelo održati ranije od tri tjedna do šest mjeseci od obavještavanja uključenih stranaka.
Reakcije
Vladini predstavnici tvrde da je presuda Ustavnog suda tek "poruka sudaca" i da ona nije obvezujuća. Premijerka Beata Szydło tvrdi da je čak i sama presuda protivna poljskom zakonu.
Szydło je i prije odluke Ustavnog suda najavila da neće objaviti presudu. "Poruka koju će neki od sudaca sutra dati nije presuda koja je u skladu sa zakonom. Zbog toga ja ne mogu kršiti Ustav objavom takvog dokumenta".
Presudu je komentirao i Witold Waszczykowski, ministar vanjskih poslova. "Predsjednik Ustavnog suda sve se više ponaša kao ajatolah u Iranu".
Nakon saslušanja pred Sudom oglasio se i pravobranitelj Adam Bodnar. "Ako presuda ne bude objavljena ulazimo u pravni kaos, svijet u kojem više neće vrijediti određeni standardi vladavine prava".
Dva pravna sustava
Helsinška fundacija za ljudska prava tvrdi da aktualna ustavna kriza u Poljskoj ugrožava vladavinu prava. Nepriznavanjem presude Ustavnog suda želi se potkopati njegovu političku poziciju što bi, tvrdi HFHR, nanjelo ozbiljnu štetu pravnom sustavu.
"Bojim se da ćemo u najgorem scenariju imati dva pravna sustava. Jedan koji ne priznaje presude Ustavnog suda, dakle vlada i njena cijela administracija, i drugi koji ih priznaje, a koji je dio pravosudnog sustava", tvrdi Danuta Przywara, predsjednica HFHR-a.
HFHR tvrdi kako trenutna kriza ozbiljno narušava ljudska prava i da bi međunarodna zajednica trebala obratiti pozornost. "Ipak, rješenje je jednostavno - dovoljno je provoditi presude Ustavnog suda", tvrdi Przywara i dodaje "kako se ne čini da će se to uskoro dogoditi".