Tech & Rights

#WeDecide: Što je (nije) demokracija?

Svijet je neuredan. Stvari ne možemo stavljati u uredne kategorije. Primjerice, demokraciju. I to je u redu - trebali bismo prigrliti nered i opustiti se.

by Orsolya Reich

U jednostavnijem svijetu, uvijek bi bilo lako odlučiti što je što. Postojale bi jabuke (apples) i kruške (pears), zrna pijeska i gomile pijeska, demokracije i diktature, i ništa između. Nažalost, mi ne živimo u tom svijetu. Mi imamo pappels. Vrlo je teško razlučiti gomile od ne-gomila. I postoji niz vrsta režima koji su jednostavno između. Moglo bi ih se zvati demokracijama, zato što dijele niz karakteristika s onim režimima za koje smo sigurni da se kvalificiraju kao demokracije. No, imaju i niz karakteristika koje još više nalikuju režimima koji sigurno nisu demokracije.

Sad, možda ste naišli na članke koji naširoko diskutiraju jesu li ti režimi koji se nalaze "između" u biti demokracija ili više nisu. I možda ste pomislili da se ljudi koji pišu te članke bave potpuno uzaludnim projektom. Svijet je neuredan.

Ne možemo sve staviti u uredne kategorije. Trebali bismo prigrlili neurednost i opustiti se.

Ako bi demokracija bila koncept baš poput "jabuke" ili "gomile pijeska", bili biste sasvim u pravu. No, ona to nije. U našim svakodnevnim razgovorima, demokracija se koristi kao normativni pojam - to jest, ljudi joj pridaju neku vrijednost (u slučaju demokracije, pozitivnu vrijednost) i očekuju od drugih da se pridržavaju te vrijednosti.

Primjerice, kad vaš 9-godišnji nećak zavrišti "Ali, to nije demokratski!", on ne želi samo ukazati da način na koji ste odlučili koju emisiju on i njegova braća mogu gledati nije poštivao princip "jedan glas, jedna osoba". Ono što on zapravo želi reći je da biste svakome u kućanstvu (uključujući maloljetnicima) trebali dati jedan glas i da ste trebali dopustiti da odluči većina. Čak i kad se većina odluči za Pet Sematary.

Naravno, vaš nećak je možda bio u krivu. Demokratsko donošenje odluke zasigurno nije način koji funkcionira u svim mogućim situacijama. Ipak, demokratsko donošenje odluka jedina je moralno prihvatljiva opcija kada je riječ o javnom životu, kada se radi o pitanjima koja zahtijevaju suradnju mnogih odraslih osoba koje se ne slažu. Ili smo to mi, europski građani, skloni misliti.

Kada se ljudi svađaju oko točnog označavanja režima, oko toga bi li ga se moglo nazivati demokracijom, svađaju se oko moralne prihvatljivosti režima. Razlog zbog kojeg žele povući crtu između demokratskih i nedemokratskih režima nije taj da se ne mogu nositi s neredom. Radi se o tome da vjeruju da naš slijed akcije ovisi o tome gdje je linija. Ako je režim demokratski, stoga moralno prihvatljiv (što ne znači da je savršen ili bez mana), trebali bismo raditi na tome da ga učinimo boljim. Ako režim nije demokratski, odnosno moralno neprihvatljiv, trebali bismo se boriti protiv njega. Empirički govoreći moglo bi postojati sivo područje između potpunih demokracija i autokratskih režima. Ipak, nemamo drugog izbora nego povući liniju. Zato što između dva načina postupanja ne postoji siva zona.

Europski lideri koji se protive vrijednostima toga su bolno svjesni. Ponekad označavaju svoje režime kao "neliberalne demokracije". Time žele reći da su režimi kojima vladaju, iako su u neku ruku različiti od onoga što smo običavali zvati demokracijom, i dalje moralno prihvatljivi. Ali oni to nisu. Režimi koji ne poštuju principe slobode, temeljnih sloboda i vladavine prava moralno su neprihvatljivi. Stoga ih se ne treba nazivati demokracijama.

Kao što ste možda primijetili, u ovom članku smo govorili o važnosti toga da možemo reći razliku između toga što je demokracija, a što nije. Ustvrdili smo da se, iako postoji sivo područje, mora povući linija između demokracija i nedemokratskih režima. No, zapravo nismo govorili o tome što demokracija jest. Je li to režim u kojem se općenito poštuje princip "jedna osoba, jedan glas"? Ili je više od toga? I o čemu se radi kod te moralne prihvatljivosti? Zašto su demokracije jedini moralno prihvatljivi režimi? Ako ste zainteresirani za ta pitanja, pratite nas na društvenim mrežama i čitajte predstojeće članke iz ovog serijala.

Interesira nas čuti što mislite. Ostavite komentar ispod naše objave na Facebooku i diskutirajte o važnosti označavanja s nama i drugim čitateljima.

#WeDecide