Oko 1.500 Pakistanaca, Marokanaca i Iranaca već tjednima čeka na ničijoj zemlji između Grčke i Makedonije nakon što su zemlje na tzv. Balkanskoj ruti počele filtrirati izbjeglice i dopuštati prolaz samo onima iz Sirije, Iraka i Afganistana.
Prosvjed je izbio među očajnim izbjeglicama koji su danima zaglavljeni u šatorima na granici, na temperaturama jedva iznad smrzavanja. Do nasilja je došlo nakon što je njih oko 200 počelo hodati nekoliko kilometara duž novopodignute ograde u potrazi za alternativnim ulazom. Policija se na njih obrušila gumenim mecima, suzavcem i granatama za omamljivanje.
Nakon što su ih otjerali, dio izbjeglica je kasnije srušio ogradu i blokirao put osobama iz Sirije, Iraka i Afganistana, kojima je prolaz još uvijek dozvoljen.
Čekaju signal
Nakon sukoba, organizacija Liječnici bez granica preselila je svoju kliniku van kampa, gdje sada liječi slučajeve ozeblina, hipotermije i samoozljeđivanja očajnih izbjeglica. Uz to, navodno je 22-godišnji marokanski državljanin u četvrtak umro od strujnog udara, nakon što je dotaknuo visokonaponski kabel iznad željezničke pruge.
Makedonski premijer Nikola Gruevski najavio je da će njegova vlada, ako i ostale države donesu sličnu odluku, razmotriti dozvolu prolaska svim izbjeglicama. "Ako dobijemo signal da će ih primiti, nama neće biti problem promijeniti politiku", rekao je.
Atmosfera straha
Odluka o strožim kriterijima za ulazak izbjeglica, u sklopu koje se prolaz dozvoljava samo osobama iz Sirije, Afganistana i Iraka, ali ne i onima koji ne dolaze iz zemalja zahvaćenih ratom, ozbiljan je udarac vladavini prava kojim se ljude, koji tragaju za utočištem, stavlja u nesigurnu poziciju.
Sjeverno od Makedonije, države poput Mađarske i Slovenije postavile su ograde na svoje granice, no to ne doprinosi rješenju krize. Te mjere samo pojačavaju atmosferu straha i autoritarne vladavine te dodatno ugrožavaju ljudska prava izbjeglica.