Litavski zakonodavci pokušavaju povećati ovlasti policije kako bi ograničili prava osoba povezanih s organiziranim kriminalom.

Novi zakon, koji se službeno zove Zakon o sprečavanju i kontroli organiziranog kriminala, predviđa čak devet mjera kojima se smanjuje pravo osobe na slobodu, vlasništvo i privatnost.

Oštre mjere

Sudovi će moći nekome zabraniti da kontaktira točno navedene osobe, da promijeni svoju adresu boravka (uz obvezu da bude tamo u točno propisanom vremenu), odlazak na određene lokacije ili vožnju automobilom. Moći će odrediti i obvezu prijavljivanja transakcija u iznosu većem od 1500 eura.

Sudovi će moći odrediti i zapljenu imovine, obvezati osobu da prijavi imovinu i dokaže njenu zakonitost te joj zabraniti da se bavi nekom određenom aktivnošću ili odrediti elektronički nadzor.

Karolis Liutkevičius, pravni stručnjak iz Instituta za praćenje ljudskih prava, tvrdi da su te mjere oštre kao i one u kaznenim postupcima, ali da ih, za razliku u slučaju ovih potonjih, ne prate proceduralne smjernice vezane uz zaštitu ljudskih prava.

"Te bi se mjere trebale primjenjivati kada se osoba ne pridržava upozorenja nadležnih institucija da ne krši zakon. Nije jasno zašto u datim okolnostima nadležne institucije jednostavno ne pokrenu istražni postupak", tvrdi Liutkevičius. "Štoviše, zakon predviđa 'pojednostavljenu' proceduru primjene tih mjera, no ne sadrži nikakve mjere zaštite protiv zloupotrebe, na primjer, ne propisuje da bi se one trebale koristiti samo u izvanrednim okolnostima".

Nema žalbe

Liutkevičius tvrdi kako je najveći problem sa zakonom taj da se ljudi neće moći pozvati na prava i garancije koje su im dostupne u kaznenim postupcima, poput prava na objašnjenje i prijevod, prava na pravnu pomoć koju garantira država te pravo na davanje dokaza.

Zakon bi vlastima dopustio da zaplijene imovinu dotične osobe, no ni tu mjeru ne prate mjere prikladne proceduralne mjere zaštite koje predviđa kazneni zakon. Policajci bi smjeli snimati i fotografirati osobe koje su podložne mjerama kontrole (službeno upozorenje ili sudski nalog) i koristiti njihove biometrijske podatke.

"Opet, ako sudimo prema sadržaju, to su doista mjere prisile koje se koriste u kaznenim postupcima, no, za razliku od Zakona o kaznenom postupku, osoba nema mogućnost ulaganje žalbe i ne može braniti svoja prava", naglašava Liutkevičius.

Zakon sadrži još jednu zabrinjavajuću odredbu: tvrdi da sud osobi, ako se ona ne pojavi na saslušanju na sudu nakon što je dobila poziv, mora odrediti privremeni pritvor u trajanju do 48 sati. "Sud nema diskrecijsko pravo oko određivanja pritvora - on se mora narediti u svim slučajevima", tvrdi Liutkevičius.

Institut za praćenje ljudskih prava i Litavski centar za ljudska prava pozivaju Odbor za ljudska prava da odbaci prijedlog zakona.