Europski sud za ljudska prava (ECtHR) prihvatio je tužbu dizajnera Roberta Kalinkina (kojeg zastupa Human Rights Monitoring Institute) vezanu uz neopravdano ograničavanje njegove slobode izražavanja.
Kažnjeni
Zabranjeni reklamni posteri prikazuju mladog muškarca i ženu u odjeći iz Kalinkinove kolekcije, uz slogane kao što su "Isuse, koje hlače!", "Majko božja, kakva haljina!" i "Isuse i Marijo, što to nosite!".
U studenom 2012. godine, Državni inspektorat za neprehrambene proizvode ustvrdio je da spomenuti oglasi koriste vjerske simbole na neprimjeren i nepristojan način te da ih se, kao takve, može smatrati suprotnima javnom moralu.
Pozivajući se na taj zaključak, Državna agencija za zaštitu prava potrošača utvrdila je da reklame za dizajnersku kolekciju krše Zakon o oglašavanju, odnosno njegove odredbe o javnom moralu, te su kaznili oglašivača s 579 eura.
Uvrijeđeni vjernici
Sekmadienis UAB, kompanija koja je radila reklamu kampanju, žalila se na kaznu, no nije bila uspješna na prvostupanjskom sudu. Sud se prilikom donošenja odluke, među ostalim, pozvao na pismo Litavske biskupske konferencije, koje je potpisalo 100 vjernika. U njemu su tvrdili da su te reklame uvrijedile njihove vjerske osjećaje.
U žalbenom postupku, vijeće sastavljeno od tri sudaca Vrhovnog upravnog suda Litve potvrdilo je zaključak prvostupanjskog suda da su religiozni simboli u reklamama korišteni na neprimjeren način.
Prema mišljenju suda, objavljene reklame su u jasnoj suprotnosti s javnim moralom jer vjera, kao određena vrsta svjetonazora, neminovno doprinosi moralnom razvoju društva. Simboli vjerske prirode zauzimaju značajno mjesto u sustavu duhovnih vrijednosti pojedinaca, ali i cijelog društva, rekli su suci, te ih se neprimjerenom upotrebom ponižava, što je protivno univerzalno prihvaćenom moralu i etičkim normama.
Sud je presudio da odabrani oblik oglašavanja nije u skladu s dobrim moralom i principima poštivanja vrijednosti kršćanske vjere i njenih svetih simbola.
Idući korak: Strasbourg
Karolis Liutkevičius, odvjetnik iz Human Right Monitoring Institutea koji vodi slučaj u Strasbourgu, tvrdi da spomenuta presuda predstavlja nerazumno ograničavanje slobode izražavanja umjetnika i tvrtke za oglašavanje:
"Jedan od temeljnih problema koji se vežu uz te odluke vlasti, koje su nas ponukale da pokrenemo slučaj, jest to da oni žele pomiješati javni moral s vjerskim (specifično, katoličkim) moralom".
Liutkevičius tvrdi da je Litva sekularna država - to je jedan od temeljnih društvenih principa propisanih Ustavom.
"Ovim predmetom želimo još jednom usmjeriti pažnju na taj princip, i u isto vrijeme, zaštititi pravo javnosti na javni diskurs i izražavanje koje je slobodno, šareno i neopterećeno nerazumnim, u vjeri utemeljenim, ograničenjima".
Litavska vlada mora predati svoj odgovor u predmetu do 24. siječnja 2017. godine.