EU Watch

Rumunjska se sprema prigrliti korupciju

Prijedlog rumunjske vlade o amnestiji korumpiranih političara mogao bi dodatno destabilizirati vladavinu prava i razljutiti građane.

by LibertiesEU

Rumunjska je ovog mjeseca preuzela rotirajuće predsjedavanje Vijećem Europske unije - po prvi je na čelu - što joj daje snažan glas u određivanju političkih ciljeva na kojima će Unija raditi u narednih šest mjeseci, ali i poslije. No, pozicija nosi i pojačano propitkivanje vlade u Bukureštu u vrijeme kada dužnosnici u EU te zagovornici ljudskih prava i demokracije dižu uzbunu zbog prijetnji temeljnim pravima i vladavini prava.

Amnestija za prijatelje

Upravo su dobili novi razlog za brigu: ministar pravosuđa Tudorel Toader je ranije ovog mjeseca objavio da vlada priprema hitnu uredbu koja će poništiti prijašnje presude za korupciju donesene u slučaju političara i pripadnika drugih elita te ograničiti ili okončati postojeće istrage. Vlada tvrdi da je cilj uredbe osloboditi prostor u tamošnjim pretrpanim zatvorima, no teško je zamisliti kako poništenje presuda protiv ljudi koji često izbjegnu služenje zatvorske kazne uopće može postići taj cilj.

Uredba će izbrisati presude za kaznena dijela protiv pripadnika brojnih elita, dati im ne samo čistu prošlost već i legalnu mogućnost da ponovno preuzmu dužnosničku poziciju (osuđenim kriminalcima je zakonom zabranjen rad u vladi). To je odlična vijest za Liviua Dragneu, šefa vladajuće stranke u Rumunjskoj. Da nema presude za korupciju, on bi vjerojatno bio premijer. U njegovu slučaju, ona uključuje namještanje glasova, što je upravo ona vrsta prošlosti kakvu želiš kod nekoga tko želi predvoditi demokraciju. Priča se da će on biti na samom čelu reda za amnestiju ako uredba postane zakon, tako da, pazi se demokracija u Rumunjskoj.

Njegov slučaj zapravo potkopava vladinu ispriku za uredbu o amnestiji: on je odslužio točno nula dana u zatvoru za kaznena djela zbog kojih je mogao dobiti višegodišnju kaznu. Istina je da su drugi korumpirani političari dobivali kazne u trajanju od nekoliko godina, iako su često izlazili na uvjetnu slobodu. Jedan političar osuđen za mito čak se kandidirao za gradonačelnika Bukurešta iako je navodno služio četverogodišnju zatvorsku kaznu. U državi s desecima tisuća zatvorenika, smiješno je sugerirati da je amnestija korumpiranih političara, čak i ako se radi o stotinama, legitiman način za ispražnjenje zatvorskih ćelija.

Ozbiljna situacija, ali ide na bolje

Uredba je posebno depresivna sada. Unatoč razmjerima korupcije u Rumunjskoj, zemlja je u proteklih nekoliko godina napravila pravi napredak u borbi protiv iste. Stotine dužnosnika - parlamentarnih zastupnika, gradonačelnika, sudaca i tužitelja - izvedeno je pred lice pravde. Europska komisija je čak ocijenila rumunjsku antikorupcijsku agenciju kao jednu od pet najboljih u EU.

Agencija se zove Nacionalni antikorupcijski direktorat (DNA). Osnovana je 2002. godine, odgovorna je za provođenje istraga i progon kaznenih djela vezanih uz korupciju i imala je posla. Laura Codruta Kovesi preuzela je vodstvo nad agencijom 2013. godine i ubrzo povećala broj zaposlenika i intenzitet istraga. Samo u 2014. godini agencija je uspješno provela istragu protiv desetaka gradonačelnika, pet parlamentarnih zastupnika, dva bivša ministra i bivšeg premijera. Isto se dogodilo i sa stotinama sudaca i tužitelja. Kovesi je imala 90 postotnu stopu osuđivanja nekih od najmoćnijih i najpovezanijih branjenika u zemlji i Rumunji su to primijetili: prem anketi iz 2015. godine, 60 posto Rumunja je reklo da vjeruje DNA, dok je samo 11 posto reklo da vjeruje Parlamentu. Iduće godine, njezin je ured osudio četiri gradonačelnika, tri ministra u vladi, regionalnog suca, zastupnika Europskog parlamenta i šest parlamentarnih zastupnika - uključujući Dragneu.

Bespotrebno je reći, Kovasi vjerojatno nije sklopila puno prijateljstava u vladi, ali je stvarala neprijatelje. U veljači prošle godine, ministar pravosuđa Toader - da, taj ministar pravosuđa Toader - pokrenuo je postupak da je makne i do srpnja je otišla. Njezina zamjena trajala je pola godina prije nego što je dala ostavku zbog neprijateljskog radnog okruženja koje su stvorili političari i vladi skloni mediji. To je vjerojatno doprinijelo rumunjskom položaju na Indeksu percepcije korupcije za 2018. godinu: 25 od 28 zemalja EU. Ako dekret o amnestiji prođe, Rumunjska će biti na putu da zauzme još lošiju poziciju na indeksu iduće godine, iako će se vjerojatno morati natjecati s Bugarskom, Grčkom i Mađarskom u utrci tko će završiti na dnu.

To nije samo rumunjski problem

Na mnogo načina, rumunjski novi dekret o korupciji čini se kao cilj sam po sebi. Objavljen je u trenutku kad je zemlja bila u središtu pažnje zbog predsjedavanja EU i usred upozorenja EU zbog neovisnosti njezina pravosuđa i slobode nevladinih organizacija. No, manje iznenađuje u odnosu na to kako su drsko druge zemlje EU, pogotovo Mađarska i Poljska, u potpunosti ignorirale zakone i vrijednosti EU i to s malo posljedica (barem dosad). I, kao i ono što se događa u Mađarskoj i Poljskoj, rumunjska korupcija je problem na razini EU. Na Rumunjsku otpada veliki komad od procijenjenih 904 milijarde eura koji se izgube zbog korupcije diljem EU svake godine. Još direktnije, nekoliko rumunjskih korupcijskih slučajeva su uključivali prevaru i zloupotrebu fondova EU, uključujući jedan slučaj protiv Dragneae (ali ne onaj za koji je osuđen - da, riječ je o prilično zaposlenom liku).

S Rumunjskom na čelu europskog stola, dobro je vrijeme da druge države članice stave sa strane lijepo ponašanje za istim i pojačaju pritisak na vladu da u potpunosti ponovno uspostavi vladavinu pravi te da borbu protiv korupcije shvati ozbiljno. Međutim, trenutno se čini da će rumunjsko predsjedavanje započeti s još jednim korakom nazad za rumunjske građane koje njihova vlada uzastopno izdaje.