Tech & Rights

Treba preispitati odnos prema ljudskim pravima u pregovorima EU i Kube

Obranom statusa quo na Kubi, međunarodna zajednica delegitimizira napore demokratskog pokreta da ostvari promjenu putem nenasilnih metoda.

by Civil Rights Defenders
Strategija kubanskih vlasti je transparentna i ne uključuje reforme političkog sustava ili ljudskih prava. (Fotografija: Alex Graves)
U svijetlu smrti Fidela Castra i povećanja represije nad demokratskim pokretom na Kubi, Vijeće Europske unije i Europski parlament trebali bi se zapitati je li jučer potpisan Ugovor o političkom dijalogu i suradnji (PDCA) zaista ono najbolje što je EU mogla učiniti oko promicanja ljudskih prava i demokracije na Kubi.

Ovo izvješće propitkuje pristup prema Kubi koji je Europska unija razvijala posljednjih nekoliko godina, kao što je navedeno u PDCA. Ulogu sporazuma stavljamo u kontekst trenutne političke situacije na Kubi i uspoređujemo je s prethodnim pristupom, definiranim u Zajedničkom stajalištu Europske unije o Kubi koje je EU Vijeće usvojilo 1996. godine.

Ne očekujte reforme oko ljudska prava

Usporedit ćemo i odnos prema ljudskim pravima i demokraciji u PDCA te Sporazumu o pridruživanju koji je 2012. potpisan sa šest zemalja Središnje Amerike. Pogledajte izvješće "Nothing but a Dialogue on Human Rights."

Do povećanja političke represije došlo je odmah nakon završetka pregovora u ožujku i posjeta predsjednika Obame otoku nekoliko tjedana kasnije - što bi trebalo shvatiti kao posljedicu vladina samopouzdanja nakon što je uspješno uspostavila nove odnose s međunarodnom zajednicom bez da je bila primorana promijeniti svoj politički sustav.

Izvješće zaključuje da je strategija kubanske vlade za nekoliko idućih godina transparentna i da ne obuhvaća nikakve reforme političkog sustava ili ljudskih prava.

Usporedbom Sporazumom o pridruživanju kojeg je EU potpisala sa šest država Središnje Amerike 2012. godine, očito je da se formalno demokratskim državama postavljaju mnogo veći zahtjevi oko demokracije i ljudskih prava nego onim autoritarnima, poput Kube.

Prijenos vlasti

Iz te perspektive, sporazum ide ruku pod ruku sa strategijom prebacivanja političke vlasti s revolucionarne generacije na njihove političke nasljednike te ekonomske ovlasti u ruke vojske, umjesto da promovira pitanja ljudskih prava kao što to EU tvrdi. Kubanske vlasti se, dakle, mogu pridržavati PCDA bez da trebaju išta značajno promijeniti po pitanju ljudskih prava.

Obranom statusa quo na Kubi međunarodna zajednica također delegitimizira strategiju demokratskog pokreta koja podrazumijeva traženje promjene putem nenasilnih metoda.

Frustrirani građani mogli bi izgubiti nadu u mirnu promjenu i zagovarati nasilje. U slučaju da dođe do toga, međunarodna zajednica bila bi primorana intervenirati.

Pogrešan korak

Međutim, sporazum nije samo pogrešan korak u odnosu na Kubu, već i u odnosu na druge autoritarne vlade. Ako EU olabavi svoje zahtjeve prema jednoj autoritarnoj zemlji, bit će još teže zagovarati promjenu u drugima.

Članovima Europskog parlamenta preporučujemo da ne prihvate sporazum.

Za više detalja, posjetite niže navedene poveznice:

http://m.diariodecuba.com/derechos-humanos/1481159010_27260.html (na španjolskom)

https://www.civilrightsdefenders.org/sv/news/open-letter-to-eu-on-cuba-negotiations/ (na engleskom)

https://www.civilrightsdefenders.org/sv/news/svenska-eu-maste-pressa-kuba-till-att-respektera-manskliga-rattigheter/ (na švedskom)

https://www.civilrightsdefenders.org/sv/news/svenska-sverige-offrar-offentlighetsprincipen-for-god-relation-till-kubas-regering/ (na švedskom)

https://www.civilrightsdefenders.org/sv/news/svenska-ett-lyft-embargo-annu-ingen-anledning-att-gladjas-for-kuba/ (na švedskom)